U nacionalnim parlamentima članica Unije žene čine trećinu zastupnika, a čelnice su tek 21 posto stranaka, navela je u raspravi s eurozastupnicima Helena Dalli, povjerenica Europske komisije za ravnopravnost, te ustvrdila kako je jedan od razloga za manju prisutnost žena u politici i govor mržnje na internetu .
"Mržnja na internetu odvraća od toga da se žene kandidiraju na izborima i da sudjeluju u raspravama. Napadi i dezinformacije koriste se da bi umanjili njihovu zastupljenost. Žene su primarne mete, ali i često su prve koje odgovaraju na prozivke", rekla je Dalli ističući da se Europska komisija bori i borit će se za to da žene više sudjeluju u javnom životu jer sve ostalo predstavlja "udare na temeljne ljudske vrijednosti - demokraciju i slobodu izražavanja".
Portugalska državna tajnica za europske poslove Ana Paula Zacarias, koja je u raspravi sudjelovala ispred Vijeća EU-a, ocijenila je da je “podzastupljenost žena u politici i poslovnom svijetu oblik kršenja ljudskih prava” i dodala kako postoji bliska veza “između podzastupljenosti i nasilja nad ženama na internetu”.
“Iskustvo zlostavljanja na internetu obeshrabruje žene koje se zato ne upuštaju u svijet donošenja odluka. Moramo svi skupa shvatiti da sloboda govora ne daje nikome pravo da zlostavlja druge”, rekla je Zacarias.
Zastupnica europskih pučana Frances Fitzgerald rekla kako je "mnogo političara imalo strašnih iskustava nasilja na internetu, a razvoj digitalnog svijeta dovodi do toga da se napadi povećavaju".
Primijetila je da se žene, iako u velikom broju sudjeluju aktivnostima u svojim zajednicama i radu nevladiniih organizacija, ustručavaju ukiljučitu u politiku.
"Ne sviđa im se to što ponekad prolazi pod politiku, agresivnost, neprijateljstvo i populizam", rekla je. "Politika je nosila nogo izazova ali se to razvojem online svijeta uvelike umnožilo, pa se ljudi pitaju što mi to treba?".
"Moramo se suprotstaviti stereotipnom prikazivanju složenih političkih odluka i dati prostora za tumačenje nijansi i složenosti pitanja, a tu je od ključne važnosti kvalitetno novinarstvo", rekla je i zaključila da je potrebno adekvatno financirati novinarstvo koje političko pitanje može sagledavati u širokom kontekstu "a ne kroz potrebu da privuče klikove".
Zastupnik ID-a (Identitet i demokracija) Nicolaus Fest napomenuo je vrijeđanja i blaćenje na internetu nije samo problem žena nego i muškaraca te dodao kako politika nije za "tankoćutne" te političari moraju imati "debelu kožu".
Ustvrdio je da je problem u anonimnosti na internetu. "Trebamo promijeniti zakon kako bi omogućili da na zahtjev suda platforme koje skrivaju IP adrese počinitelja dopuste da ti ljudi izgube anonimnosti. Tako će se stvari početi kretati na bolje", smatra Fest.
Promjenu zakona zaziva i zastupnica Zelenih Sylwia Spurek koja je najavila da će ove godine Europski parlament iznijeti svoju zakonodavnu inicijativu a novu Komisiju je kritizirala da "u svoje dvije gdoine nije još ništa napravila kako bi suzbila nasilje na d ženama".
Njezina stranačka kolegica Alexandra Geese ocijenila je da je u novije vrijeme nasilje na internetu postalo i politički instrument.
"Takvi napadi često natjeraju žene da ne ističu svoje mišljenje pa se tako i povlače iz javnog života. Štoviše, takvi nasilje u ovo novije vrijeme postalo je dobro plaćeno i to moramo što prije zaustaviti", objasnila je Geese.
Zastupnica europskih konzervativaca i reformista Assita Kanko na raspravi je kazala kako je dobila mnoštvo negativnih komentara nakon što se zauzela za Ursulu von der Leyen, predsjednicu Europske komisije kada je u posjetu turskom predsjedniku Recepu Tayyipu Erdoğanu, u Ankari, smještena na kauč sa strane, dok je njezinom kolegi iz Europskog vijeća ponuđen jedini stolac do Erdogana.
"Takvi komentari su me dodatno potaknuli da se borim za prava žena i da se borim za sve naše žene i kćeri koji se žele baviti politikom u budućnosti", rekla je Kanko.
"Internet bi trebao služiti kao prostor slobode gdje bi svi mogli raspravljati o čemu god žele", kazala je Leila Chaibi, zastupnica ljevice pokazujući poruke i komentare koje je dobila nakon što je najavila da će biti kandidatkinja na izborima za Parlament.
Europska komisija u ožujku prošle godine predstavila je "Strategiju za rodnu ravnopravnost za razdoblje 2020.-2025." dok su zastupnici u Parlamentu u siječnju usvojili izvješće kojim su zatražili kontinuirano praćenje poštivanja prava žena i rodne ravnopravnosti, uključujući širenje dezinformacija i inicijativa koje u državama članicama unazađuju postignuta razinu prava.
U povodu Međunarodnog dana žena, europarlamentarci su zaključili kako je pandemija koronavirusa dodatno narušila rodnu ravnopravnost, a na sjednici održanoj 4. ožujka, upozorili kako postoji opasnost da se izbriše dio onoga što je ostvareno u desetljećima borbe za ravnopravnost žena.