Taj certifikat potvrda je kvalitete ne samo projekta te kulturne rute, već je i oznaka koja dokazuje da će se ono što će se u okviru rute raditi, utemeljeno na istinski značajnim vrijednostima. Također će pridonijeti vidljivosti, perspektivnosti i razvoju novog oblika kulturnog turizma, i to u inače manje vidljivim, kontinentalnim ruralnim predjelima Hrvatske, rekao je na konferenciji za novinare u Galeriji AMZ-a ravnatelj Arheološkog muzeja Sanjin Mihelić.
"Iz perspektive Arheološkog muzeja u Zagrebu, ovo je uistinu velik dan i veliko vrijeme za nas", istaknuo je Mihelić, koji je i predsjednik Kulturne rute "Staza željeznog doba Podunavlja".
Ujedno je to i prva te zasad jedina kulturna ruta koja ima svoje ishodište upravo u Hrvatskoj, napomenuo je Mihelić, a rezultat je velikog rada, ogromnog truda i kvalitetnog partnerstva, s naglaskom na poveznicu između arheologije i turizma, koji su "prirodni partneri".
"No, to partnerstvo se ne ostvaruje samo od sebe, na njemu treba itekako mnogo raditi. Ova kulturna ruta je jedan ne samo iskaz spoznaje, nego i čvrstog uvjerenja da je rad na tome nešto što itekako može donijeti povrat, itekako može unaprijediti kako našu kulturnu ponudu, tako i očuvati, promovirati i na različite načine valorizirati našu kulturnu baštinu", ocijenio je.
Baština koja je u žarištu interesa ove rute baština je željeznog doba, što je, kako ističe, "baština za koju se usuđujem tvrditi da nije toliko poznata i prepoznata i toliko sveprisutna".
U tome se skrivaju izazovi, ali i prilike, jer partnerstvo koje trenutno u strogo formalnom smislu obuhvaća pet podunavskih zemalja, u manje formalnom smislu zahvaća veliku većinu od 14 zemalja podunavske makro regije, a ostvaruje se ne samo između arheoloških ustanova, već objedinjuje čitav niz partnera iz dioničkog spektra kulturnog turizma.
"U našoj ruti u kojoj trenutno postoje 22 službena partnera iz pet podunavskih zemalja, Mađarske, Austrije, Slovenije, Hrvatske i Bugarske, u partnerstvu se nalaze muzeji, općine, regije, turističke zajednice, mali i srednji poduzetnici. To je upravo onaj sinergijski efekt kojemu težimo, jer tu nije riječ samo o tome da ćemo predstaviti baštinu, nego da ćemo je i valorizirati na način koji svakom dioniku vraća višestruki povrat od uloženog", pojasnio je Mihelić.
Drugim riječima, na različite će se načine stvoriti kontekst, koji bez te rute ne bi postojao, napomenuo je, te pozvao sve zainteresirane da se na bilo koji način uključe u projekt.
Hrvatskom prolazi ukupno 13 europskih kulturnih ruta
Državna tajnica u Ministarstvu turizma i sporta Sandra Herman složila se kako je riječ o izuzetno važnoj potvrdi golemog potencijala Hrvatske za stvaranje novih turističkih proizvoda temeljenih na kulturnoj baštini, osobito u kontinentalnim dijelovima zemlje.
Prema istraživanju iz 2019., turistički dolasci motivirani kulturom, odnosno, interesom za kulturne sadržaje u jadranskom dijelu Hrvatske iznose 13 posto od ukupnog broja, rekla je Herman, dok u kontinentalnom iznose 16 posto.
"Uzimajući u obzir činjenicu da Hrvatska posjeduje iznimno bogato kulturno povijesno nasljeđe koje, nažalost, još uvijek nije u dovoljnoj mjeri valorizirano, smatram da nam ova potvrda vrijednosti domaće kulturne baštine treba poslužiti kao poticaj za još aktivniji angažman na razvoju kulturnog turizma u RH", zaključila je Herman.
Tatjana Horvatić iz Ministarstva kulture i medija, članica Upravnog odbora EPA-e, napomenula je kako Hrvatskom prolazi ukupno 13 europskih kulturnih ruta, a njihova je važnost tim veća jer one na kartu Europe stavljaju destinacije koje nisu eksponirane, koje nisu atraktivne i vrlo često su u kontinentalnim predjelima, a čijem će razvoju pridonijeti upravo ovakve rute, temeljene na europskim načelima održivosti i razvoja kulturnog turizma.
Iz perspektive stručnjaka, o važnosti dobivanja certifikata kulturne rute "Staza željeznog doba Podunavlja" govorila je Ksenija Keča, vanjska stručnjakinja pri Institutu za kulturne rute Vijeća Europe. "Trenutno na razini Europe postoji ukupno 45 certificiranih ruta. U ovom zadnjem ciklusu bilo je 13 kandidata, a prošlo ih je pet, tako da smo izuzetno sretni što smo i mi uvršteni", rekla je Keča.
Vijeće Europe pokrenulo je program Kulturne rute Vijeća Europe 1987. s ciljem predstavljanja zajedničke kulturne baštine, boljeg razumijevanja europskog kulturnog identiteta te oblikovanja zajedničkog kulturnog prostora.
Pet je kriterija koje svaka ruta mora zadovoljiti: znanstveni, istraživački pristup; promidžba europskog nasljeđa, unaprjeđenje obrazovanja i kulturnog razvoja mladih, rad na suvremenoj kulturi i umjetnosti, a kao izuzetno važan peti element Keča je izdvojila spoj kulture i turizma.
"Kulturni turizam i održivi razvoj nešto je što je izuzetno bitno Europi i svima nama. Vjerujem da ćemo u budućnosti govoriti o post-covid turizmu i post-covid kulturi. Zato je ovo pravo vrijeme za na neki način osvijestiti što to Hrvatska i koje bogatstvo ima, upravo kroz ove kulturne rute. Trebamo osvijestiti i naše domaće stanovništvo, i našu publiku, naše goste, o postojanju tako velikog bogatstva", poručila je.