Hrvatski zastupnik tim je povodom istaknuo značaj moderne tehnologije, kako za Europu, tako i za Hrvatsku.
"Pred nama je reguliranje umjetne inteligencije i napredne tehnologije, koja se već sada široko koristi - od primjene u zdravstvenoj dijagnostici i tretmanu, preko sustava prepoznavanja lica do automatiziranih vozila", rekao je Ressler i napomenuo da "trebamo izbjeći nove digitalne rascjepe u razvoju i primjeni umjetne inteligencije koja nosi veliku dodanu vrijednost".
"Zato je ključno da kao društvo razumijemo njezin transformacijski potencijal, kao i vrijednost cijele hrvatske ICT industrije, koja već sada pokazuje da može biti motor hvatanja koraka s razvijenijim europskim državama“, istaknuo je Ressler, navodi se u priopćenju.
Kao novoizabrani potpredsjednik AIDA-e, europski pučanin Ressler (HDZ/EPP), postao je i član Predsjedništva Odbora s važnom ulogom u europskoj raspravi o digitalnoj transformaciji.
Europsko i hrvatsko društvo nalazi se pred izazovom velikih promjena koje donose sustavi umjetne inteligencije. Moderne tehnologije donose mnoge prednosti, ali su i tehničke mogućnosti za narušavanje ljudskih prava veće nego ikada ranije. Europa ne smije dozvoliti izgradnju sustava društvenog bodovanja, provođenje masovnog nadzora, ugrožavanje demokratskog poretka ili manipulaciju najranjivijih naprednim tehnološkim alatima, što nažalost postaje distopijska stvarnost u dijelovima svijeta, stoji u priopćenju.
Ressler se, kao glavni pregovarač EP-a za europski proračun i član Odbora za građanske slobode, zalaže za snažnije financiranje razvoja umjetne inteligencije, uz očuvanje središnje uloge čovjeka u digitalnoj transformaciji i sprječavanje pretjerane regulacije, podsjeća ured zastupnika.
Resslerovo imenovanje pozdravio je Mislav Malenica, predsjednik Hrvatske udruge za umjetnu inteligenciju - CroAI.
„Hrvatska je uz Francusku i Njemačku jedan od osnivača European AI Foruma, Hrvatska je također među prvima u Europi po broju polaznika tečaja Elements of AI, a ovo imenovanje je još jedan u nizu signala koji potvrđuju spremnost Hrvatske da bude među vodećim zemljama EU kad je u pitanju razvoj i primjena umjetne inteligencije“, ocijenio je Malenica.
Europska unija je od globalnih aktera prva započela s procesom reguliranja umjetne inteligencije kada je Komisija u travnju predstavila prijedlog zakonodavnog okvira, o kojem će se sada pregovarati u Parlamentu i među državama članicama.
Europski parlament (EP) je u listopadu prošle godine predložio prva europska pravila za regulaciju umjetne inteligenciju i napomenuo da je, osim nedostatka povjerenja potrošača u modernu tehnologiju, glavni izazov u donošenju zakonodavnog okvira utvrđivanje nositelja odgovornosti za štetu koju nanese umjetna inteligencija.
Budući propisi trebali bi se temeljiti na vodećim načelima, među kojima su umjetna inteligencija usmjerena na čovjeka, sigurnost, transparentnost i odgovornost, mjere zaštite od pristranosti i diskriminacije, pravo na pravnu zaštitu, društvena odgovornost i odgovornost za okoliš te poštovanje privatnosti i zaštita podataka, poručili su europarlamentarci.