Mreža se okuplja u sklopu projekta što ga vodi Institut za razvoj obrazovanja (IRO), a sufinancira Europska unija (EU) iz Europskoga socijalnog fonda (ESF). U okviru rada ove mreže, koju čini tim od 25 stručnjaka iz deset organizacija, provest će se četiri znanstvena istraživanja o obrazovnim nejednakostima, priopćio je u četvrtak IRO.
Istaknuto je kako će se izraditi i preporuke za oblikovanje novih javnih politika koje bi smanjile obrazovne nejednakosti u Hrvatskoj i održati strukturirani dijalog s dionicima i nadležnim institucijama u Hrvatskoj o predloženim mjerama.
Članovi mreže "Cjeloživotno obrazovanje dostupno svima" su Akademija za politički razvoj, Forum za slobodu odgoja, Hrvatska udruga za ranu intervenciju u djetinjstvu, Institut za društvena istraživanja u Zagrebu, IRO, Nansen dijalog centar, Pučko otvoreno učilište Zagreb, Udruga gradova u Republici Hrvatskoj, Udruga roditelja Korak po korak i Udruga za razvoj visokoga školstva "Universitas".
Projekt 'težak' više od 3,5 milijuna kuna
Ukupna vrijednost projekta iznosi gotovo tri milijuna i 543 tisuće kuna, 85 posto novca je iz ESF-a, a 15 posto su financijska sredstva iz Državnoga proračuna Republike Hrvatske. Projekt će trajati 36 mjeseci, a počeo je 28. listopada prošle godine.
Navedeno je kako do sada nije postojala mreža stručnjaka i organizacija civilnoga društva koja radi na identificiranju i otklanjanju obrazovnih nejednakosti na svim razinama - od predškolske do visokoobrazovne, uključujući i cjeloživotno obrazovanje.
Zato je, istaknuto je, cilj toga projekta osigurati koordinirano djelovanje stručnjaka i organizacija civilnoga društva u oblikovanju javnih politika za rješavanje društvenih nejednakosti u cjeloživotnom obrazovanju u Hrvatskoj.
Pojam "cjeloživotno obrazovanje" označava pak koncepciju koja obrazovanje promatra kao cjeloživotni proces, a počinje formalnim obrazovanjem te traje cijeli život.
Samo 3,5 posto odraslih u Hrvatskoj nastavlja obrazovanje, prosjek EU 10,8 posto
Prema podatcima Eurostata tek 57 posto četverogodišnjaka u Hrvatskoj pohađa sustav ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja, u odnosu na njih 82 posto u Europskoj uniji.
PISA podatci pak ukazuju na povezanost uspjeha učenika osnovnih škola s njihovim socioekonomskim statusom, rodom te s pripadnošću geografskoj regiji. Hrvatska, prema Eurostatu, također ima i nizak udio visokoobrazovanih - 33,1 posto, dok je prosjek u EU-27 40,3 posto.
Također, u Hrvatskoj je vrlo nisko uključivanje odraslih u nastavak obrazovanja - samo 3,5 posto dok je prosjek EU-27 10,8 posto.
Iza ovih statistika, zaključio je IRO, stoji niz izazova i prepreka zbog kojih određene skupine djece, mladih i odraslih imaju manje prilika u pristupu, sudjelovanju i završavanju obrazovanja.