Konferencija o budućnosti Europe počela je sa svojim radom godinu dana kasnije nego što je predviđeno zbog pandemije covida-19, a cilj joj je uključiti građane i građanke u razvoj Europe. Sastoji se od digitalne, višejezične platfome, panela i plenarne skupštine u kojoj je za građane rezervirano 108 mjesta.
"Danas su nam više nego ikad potrebne stvaralačke snage svih 447 milijuna građana EU-a kako bismo izašli iz društvene, demografske, ekonomske i zdravstvene krize", rekao je Domagoj Hajduković, predsjednik saborskog Odbora za europske poslove.
Eurozastupnik Tonino Picula rekao je da "demokracija nije statična" i da se raduje raspravama i odlukama, a eurozastupnica Željana Zovko istaknula je kako je ovo prilika za zajednički rad te da će glasovi građana "biti presudni u usmjeravanju buduće Europe".
Govornici drugog dijela "Konferencije o budućnosti Europe - vizija Hrvatske" složili su se da je potrebno ulagati u zelenu i digitalnu transformaciju.
"Digitalizacija i digitalna transformacija umrežile su i ubrzale čitav svijet. Stvorile su mogućnosti koje moramo znati iskoristiti kako bismo sutra bili bolji", rekao je eurozastupnik Valter Flego.
Predsjednik Odbora za regionalni razvoj i fondove EU-a Marko Pavić rekao je da je "ključ ulaganje u zelenu i digitalnu transformaciju" i podsjetio da je Hrvatskoj na raspolaganju 24 milijarde eura.
Predsjednik Odbora za vanjsku politiku Gari Cappelli pozdravio je brzi politički dogovor u EU ususret turističkoj sezoni.
"Zelena digitalna potvrda omogućit će od 1. lipnja sigurno kretanje unutar Unije već od samog početka ljetne turističke sezone, a time i revitalizaciju gospodarske aktivnosti", istaknuo je Cappelli.
Eurozastupnik Tomislav Sokol pozdravio je zajedničku nabavu cjepiva protiv koronavirusa u EU jer bi bez nje male države poput Hrvatske "zasigurno bile u puno lošijem položaju i na samom začelju".
Budućnost i mladi
Održana je rasprava videovezom s 10 hrvatskih sveučilišnih gradova - Dubrovnikom, Osijekom, Pulom, Rijekom, Čakovcem, Varaždinom, Splitom, Zadrom, Zagrebom, Slavonskim Brodom.
Rektori i prorektori i predstavnici studentica i studenata govorili su o održivom turizmu, budućnosti IT industrije, obrazovanja, kulture, medija, poduzetništva, rada i digitalnih nomada, Sredozemlja i migracija, javnog zdravlja te zelene poljoprivrede.
Prorektor Sveučilišta u Dubrovniku Nebojša Stojčić rekao je da mlade treba educirati o održivom turizmu jer ga često poistovjećuju samo s brigom o okolišu, a održivi turizam je puno više.
"Održivost podrazumijeva sociološku, kulturnu i ekonomsku komponentu (...) nastoji pomiriti zahtjeve lokalne zajednice za boljom kvalitetom života i očekivanja posjetitelja za kvalitetom doživljaja".
Osijek od jeseni ima novi diplomski studij - digitalnu poljoprivredu na Fakultetu agrobiotehničkih znanosti. Rektor Sveučilišta u Osijeku Vlado Guberac rekao je da atraktivnim smjerovima iz IT sektora pokušavaju zadržati što više mladih ljudi na istoku Hrvatske.
Prorektorica Sveučilišta u Puli Mirjana Radetić-Paić rekla je da je budućnost obrazovanja "više online programa, veća personalizacija učenja, jačanje mentorskog rada".
Rektor Sveučilišta Sjever Marin Milković pozvao je na jačanje medijske pismenosti kroz obrazovanje, dok je Damir Vusić, prorektor Sveučilišnog centra Varaždin sa Sveučilišta Sjever, rekao da treba obratiti pozornost na generaciju Z i ulagati u digitalnu transformaciju.
"Kritični su kad je nešto sporo, zastarjelo", istaknuo je Vusić.