Na pitanje kako će se neradne nedjelje, osim predviđenih 16 u godini, odraziti na hrvatsku ekonomiju, Čačić je odgovorio kako postoje precizne analize napravljene nakon što su zbog pandemije trgovački centri i trgovine općenito imale zabranu rada u jednom periodu, pa i nedjeljom.
"Postoje jasni pokazatelji što se dogodilo s poreznim prihodima, s poslovanjem, jasno je da se u velikoj mjeri cijela priča preraspodijelila na subotu i ponedjeljak", rekao je Čačić i dodao da Reformisti imaju jasan stav o pravu na rad.
Istaknuo je kako se za male tvrtke, trgovačke obrte u kojima vlasnici sami rade, ne može postaviti pitanje eksploatacije bilo koga, odnosno poslodavaca u odnosu na svoje radnike.
"Mislim da tu ne postoji nijedan ozbiljan argument da se tim malim tvrtkama, trgovačkim obrtima ne dozvoli rad i nedjeljom ako ti vlasnici žele raditi", poručio je predsjednik Reformista.
Naveo je kako postoje i drugi modeli, kao što je prigovor savjesti, napominjući da je nekoliko puta došlo do situacije kada je Ustavni sud osporio i ukinuo zakonska rješenja zbog prigovora savjesti poput onog kod liječnika "i on je moguć, nepitan".
Čačić je ustvrdio kako je predloženi zakon dobar, a predviđenih 16 radnih nedjelja koje tvrtke godišnje mogu odabrati za rad ocijenio je kao dobar mehanizam, posebno u ljetnoj sezoni, odnosno za posebne prilike tijekom godine kad za to postoji potreba, kao što su Božić i Uskrs.