„Došli smo kao susjedi jer je ovo nesreća u kojoj moramo pokazati solidarnost, u kojoj moramo pokazati prisustvo zajedničke energije kako bismo pomogli unesrećenima”, rekao je Mirović u Begovićima, selu smještenom jugoistočno od Petrinje, gdje je posjetio obitelj Vujaklija.
„Želimo da se to vidi ovdje kad je riječ o srpskim obiteljima, ali i tamo gdje postoje objekti javne namjene koje će koristiti i građani koji nisu srpske nacionalnosti, da odmah to raščistimo”, rekao je Mirović.
Vojvodina je stanovnicima Banije pomogla sa 150 tisuća eura vrijednim građevinskim materijalom i nabavkom stambenih jedinica. Srbija je ranije pomogla s milijun eura, a sredstva je poslao i grad Beograd, rekao je šef pokrajinske vlade.
Ovaj tjedan od Vojvodine je pomoć primilo sedam obitelji na području Petrinje i Gline, među njima i obitelj Vujaklija.
Toj obitelji u Begovićima stradale su kuća i staja, zbog čega su morali privremeno udomiti svoje krave, od kojih je jedna u potresu izgubila život. Obnova kuće još uvijek im nije počela, najviše ih brine neizvjesnost po tom pitanju, te su naglasili da je svaka pomoć dobrodošla.
„Želimo i dalje sudjelovati u obnovi”, rekao je Mirović, koji je pogođeno selo obišao s predsjednikom Srpskog narodnog vijeća Miloradom Pupovcem s kojim se kasnije u Petrinji sastao i s ministrom vanjskih i europskih poslova Gordanom Grlićem Radmanom. Šef hrvatske diplomacije u srijedu pak putuje u posjet Subotici.
Ljekovit posjet
Pupovac je u vojarni u Petrinji, nakon susreta s Grlićem Radmanom, rekao kako je Mirovićev posjet „ohrabrujuć” jer „solidarnost ne prestaje, nego se nastavlja”.
„Ovaj današnji posjet djeluje ljekovito i ohrabrujuće. Uzdam se u to da neće stati samo na humanitarnoj dimenziji, nego da će to biti i podloga jačanja međusobnih političkih, ekonomskih i kulturnih odnosa dviju zemalja”, rekao je čelnik SNV-a.
Mirović, član vladajuće Srpske napredne stranke i bivši dugogodišnji predsjednik novosadskog odbora Srpske radikalne stranke, nakon susreta s hrvatskim ministrom izrazio je nadu da se može mnogo toga učiniti da bi ukupni odnosi između Hrvatske i Srbije „išli više prema budućnosti, a manje prema prošlosti”.
Spomenuo je „značajnu promjenu” u Vojvodini u kojoj su predstavnici hrvatske manjine ušli u pokrajinsku vladu.
Grlić Radman pozdravio je tu promjenu, ali i naglasio da hrvatska zajednica čeka ispunjavanje bilateralnog sporazuma o manjinama između Zagreba i Beograda koji je potpisan prije šesnaest godina, te da Zagreb očekuje sudjelovanje hrvatske manjine u vlasti i na razini cijele Srbije.
Komentirajući nedavne incidente u Srbiji usmjerene protiv hrvatske manjine, poput poruka prijetnji i skidanja zastave s hrvatskog veleposlanstva, Mirović je kazao kako „naravno ima problema”, ali da je tako u svim zajednicama.
„Ali hoću pokazati otvorenost, da stvari mijenjamo na bolje, da razgovaramo. Ne bih rekao da živimo u incidentnom ambijentu, naprotiv, mislim da živimo u ambijentu suradnje i razumijevanja”, istaknuo je, nabrojavši niz odluka o poboljšanju statusa hrvatske manjine, poput povećanja sredstava za hrvatske časopise, osnivanja lektorata za hrvatski jezik na novosadskom sveučilištu ili obnove crkve Sv. Jurja u Petrovaradinu.