U uvjetima pandemije koje je prošle godine zahvatila svijet digitalno obrazovanje postalo je rješenje za problem ograničenja kretanja te se pokazala potreba za novim pristupom takvom obrazovanju.
Eurozastupnici su se složili da je vrijeme je da Europa oblikuje vlastitu politiku digitalnog obrazovanja kojom se svim učenicima nudi pristup kvalitetnom digitalnom obrazovanju diljem kontinenta.
"Treba nam nova sinergija europskoj razini s više koordinacije, izravnije uključenje parlamenta u digitalno obrazovanje, tražimo i osnivanje digitalnih europskih digitalnih sveučilišta, povezivanje obrazovanja s robotikom i umjetnom inteligencijom te uvođenje europskog certifikata za digitalna znanja i stručnost", objasnio je rumunjski europarlamentarac Victor Negrescu koji je pripremio izvješće.
Ocijenio je da je situacija trenutačno i dalje vrlo teška te da se obrazovanje "treba u potpunosti preobraziti".
Izvješće, koje su eurozastupnici usvojili u u četvrtak, ukazuje da se postojeći kurikulumi i metode podučavanja trebaju osuvremeniti te Ističe važnost obrazovanja o ekologiji.
Predstavljajući izvješće zastupnicima, Negrescu je napomenuo da "digitalno obrazovanje ne znači samo dati računalo djetetu već osigurati i druga digitalna sredstva, kao i educirati nastavnike" i i dodao da obrazovanje na daljinu nije "samo postojanje nastavnika na nekom ekranu".
Također je istaknuo da je veliki problem činjenica da nemaju sva djeca i mladi pristup digitalnom obrazovanju a da se "od početka pandemije za njih nije našlo rješenje te da treba omogućiti i obrazovanje djece s posebnim potrebama.
"Jedno dijete koje se ne može spojiti na digitalnu nastavu žrtva je neorganiziranog obrazovanja, a onda ulazimo i u pandemiju nedostatka obrazovanja", rekao je Negrescu i dodao da je ključ omogućiti digitalno obrazovanje na svim područjima zemalja članica, što se može postići izdvajanjem deset posto proračuna za obrazovanje i 20 posto za digitalnu tranziciju.
Europski parlament je stoga u izvješću poručio da se širokopojasni internet treba smatrati javnim dobrom i, kako bi se premostio digitalni jaz između raznih područja kontinenta, njegova infrastruktura odgovarajuće financirati.
Prema podacima UNESCO-a, zatvaranje ustanova za obrazovanje i osposobljavanje na vrhuncu krize izazvane pandemijom koronavirusa utjecalo je na gotovo 1,6 milijardi učenika u više od 190 zemalja, odnosno na 94 posto svih učenika u svijetu, a više od 60 posto učenika diljem svijeta i dalje je suočeno s tim problemom.
Isto se dogodilo i u formalnim i neformalnim obrazovnim sredinama – jaslice, predškolske ustanove, ustanove za strukovno obrazovanje i osposobljavanje, sveučilišta, klubovi za mlade i ustanove za obrazovanje odraslih zatvorili su svoja vrata i, u mnogim slučajevima, čak i kad im je infrastruktura bila dostupna, prešli na internet.
U radnom dokumentu objavljenom početkom rujna 2020. izvjestitelj je pozvao na ažuriranje Akcijskog plana za digitalno obrazovanje iz 2018. kako bi se razvio dosljedan i integriran pristup digitalnom obrazovanju s jasnim ciljevima, financijskom potporom i vremenskim rasporedom, što bi dovelo do zajedničkog pristupa na europskoj razini u koji bi bili uključeni svi relevantni dionici.