"I dalje smo orijentirani prema zajedničkoj nabavi putem Europske komisije i vjerujemo da će se okolnosti poboljšati. Večerašnje najave proizvođača cjepiva da će povećati doze su tome u prilog. Međutim, ukoliko to ne bude tako, morat ćemo se orijentirati i organizirati prema nekim drugim proizvođačima. Hrvatska je ostvarila određeni kontakt s ruskim zdravstvenim vlastima i zaprimljena je određena dokumentacija", rekao je Beroš za HRT.
Pojasnio je i kako će sutra započeti proces evaluacije u HALMED-u, no i dodao da u ovom trenutku ne može govoriti je li ta dokumentacija kompletna i koliko će trajati postupak.
Na pitanje o tome što bi se trebalo dogodit da se Hrvatska odluči na interventni uvoz cjepiva te da ne čekamo Europsku agenciju za lijekove (EMA) već krenemo sami put ruskog Sputnjika, Beroš je naveo među razloge i to hoće li EK uvažiti naše primjedbe o potrebi korektivnih mehanizama koji će uravnotežiti isporuku cjepiva, hoće li proizvođači kao što najavljuju povećati isporuku... "Sve su to elementi koji će u određenom trenutku odigrati svoju ulogu. Zadatak ove vlade je osigurati građanima sigurno, kvalitetno i učinkovito cjepivo. Kada budemo sigurni da je neko cjepivo takvo onda se otvara mogućnost i put primjeni takvog cjepiva, a prije toga ne", poručio je Beroš.
Upitan je li moguće uvesti ruski Sputnjik i bez odobrenja EMA-e u Hrvatsku, pojasnio je kako je to teoretski moguće putem interventnog uvoza, a na pitanje hoće li to podržati ako bude trebalo uzvratio je: "Ako bude trebalo ja ću osobno podržati jer će to značiti da su mehanizmi EK i EU zakazali što se, vjerujem, neće desiti".
Europska komisija nije u cijelosti kriva, krivi su proizvođači
Na pitanje je li EU pala na ispitu pravovremene i opsežne zaštite svojih građana Beroš je rekao kako bi se dijelom mogao složiti s time ali i dodao da Europska komisija nije u cijelosti kriva. "Krivi su i proizvođači koji su nudili količine koje očigledno ne mogu osigurati", ocijenio je resorni ministar.
Naglasio je da Hrvatska sudjeluje u procesu ukazivanja Europskoj komisiji te da je i premijer Plenković jasno ukazao na razliku koja postoji u distribuciji cjepiva.
Upitan o masovnom odustajanju hrvatskih građana od cijepljenja AstraZenecinim cjepivom, a nakon što se to cjepivo počelo dovoditi u vezu s poremećajima zgrušavanja krvi, Beroš je naglasio važnost znanstvene evaluacije svega što se cijepljenja tiče.
Naveo je kako se oko tisuću ljudi godišnje u Hrvatskoj hospitalizira zbog različitih tromboza ili embolija. "Još 2 200 zbog plućne embolije ili ukupno 3 200 naših sugrađana, odnosno devet dnevno se hospitalizira zbog tromboembolijskih incidenata", rekao je Beroš dodavši kako od toga određeni broj njih i umire.
"Stoga, s obzirom na broj cijepljenih ljudi nije za neočekivati da će se ne samo tromboembolijski incidenti nego i neka druga patološka stanja zbivati u periodu cijepljenja. Bitno je da svaki cjepitelj, a i HZJZ i HALMED vode brigu o nuspojavama. Svaka se evaluira i prijavljuje dalje", naglasio je ministar zdravstva.
Naveo je i kako je Svjetska zdravstvena organizacija ovih dana objavila da je AstraZenecinim cjepivom cijepljeno preko 268 milijuna ljudi u svijetu te da nije nađeno značajnijih odstupanja ili nekakvih incidenata, odnosno smrti koji su u vezi s tim cjepivom. "Potvrđuju to i naši britanski kolege koji imaju veliko iskustvo i veliki broj cijepljenih", istaknuo je Beroš.