U novom HNBlogu "Praćenje BDP-a tijekom pandemije" autori Davor Kunovac, direktor Direkcije za modeliranje u Sektoru istraživanja HNB-a, Karlo Kotarac, savjetnik u Direkciji za modeliranje, i Lucija Fioretti, pripravnica u Direkciji za modeliranje, objašnjavaju taj novi kompozitni Tjedni indikator ekonomske aktivnosti za Hrvatsku, konstruiran na temelju dinamike osam tjednih i četiriju mjesečnih indikatora.
Tjedni su indikatori fiskalizacija (u djelatnostima G - trgovine na veliko i malo, popravak motornih vozila i motocikala i I - pružanje smještaja te pripreme i usluživanja hrane), broj kamiona na granici (ulaz i izlaz), broj stranaca na granici (ulaz), koncentracija dušikova oksida u četri grada, potrošnja električne energije i Google Trends podaci (putovanja, zbivanja), dok su mjesečni indikatori - industrijska proizvodnja, relana trgovina na malo, Economic sentiment indicator za Hrvatsku (koji objavljuje Eurostat) te podaci o broju osiguranika HZMO-a.
Kako ističu autori, od niza testiranih serija podataka "najkorisnijima su se pritom pokazali podaci Porezne uprave o fiskalizaciji, podaci o pretragama pojedinih ključnih riječi s pomoću Googlea, potrošnji električne energije i zagađenosti zraka dušikovim dioksidom (NO2) te podaci MUP-a o prometu na graničnim prijelazima".
"Indikator TEA pokazuje da je ekonomska aktivnost u 2020. dosegnula dno već sredinom travnja, gotovo odmah nakon izbijanja pandemije i uvođenja epidemioloških mjera, pri čemu najviša procijenjena stopa pada na tjednoj razini premašuje 20 posto. Nakon toga počinje oporavak gospodarske aktivnosti, koji je u prvo vrijeme vrlo brz pa je do konca drugog tromjesečja ekonomska aktivnost već nadoknadila polovicu inicijalnoga gubitka. Usporavanje tempa oporavka u trećem i četvrtom tromjesečju zadržalo je ekonomsku aktivnost krajem 2020. godine na razini koja je otprilike za sedam posto niža od istog razdoblja 2019. godine", navode autori HNBloga.
Ističu i kako novi tjedni indikator upućuje na nastavak sličnih kretanja i u 2021. i postupan oporavak ekonomske aktivnosti s približavanjem kraja veljače, do kada postoje dostupni podaci.
"Po dolasku podataka za ožujak očekujemo da će se taj oporavak ubrzati zbog popuštanja restrikcija vezanih uz određene uslužne djelatnosti, a godišnju stopu rasta pogurat će i 'bazni učinak' vezan uz početak pandemije i pad svih relevantnih pokazatelja u ožujku 2020. godine. Sve ovo ide u prilog očekivanjima povoljnijih kretanja gospodarske aktivnosti na godišnjoj razini u ožujku, što bi, naposljetku, moglo rezultirati manjim padom BDP-a u prvom tromjesečju ove godine u odnosu na pad zabilježen u posljednjem tromjesečju prethodne godine", zaključuju Kunovac, Kotarac i Fioretti.