“Procjene šteta su završene, sada se radi na finalizaciji tehničkog dokumenta koji će vlada prihvatiti sljedeći tjedan i onda će biti poslan Komisiji. Nakon toga očekujem da u toj proceduri Komisija bude širokogrudna i pravedna prema Hrvatskoj da nam pomogne u obnovi ovoga dijela Hrvatske”, izjavio je Plenković nakon završetka niza sastanaka koje je imao u četvrtak i petak u Bruxellesu.
Hrvatskoj je prošle godine za otklanjanje posljedica razornog potresa, koji je u ožujku pogodio Zagreb, dodijeljeno 683,7 milijuna eura pomoći iz Europskog fonda solidarnosti.
Potkraj godine, 29. i 30. prosinca, novi razorni potresi pogodili su središnju Hrvatsku.
Plenković je u petak je razgovarao s izvršnim potpredsjednicima Komisije Margrethe Vestager, koja je zadužena za tržišno natjecanje i Valdisom Dombrovskisom, koji je zadužen za gospodarstvo te s potpredsjednicom Dubravkom Šuicom, koja je zadužena za demokraciju i demografiju.
Na tim sastancima razgovarao je o potpori Komisije u obnovi potresom porušenih područja, aktivnostima vezanim uz donošenje Nacionalnog programa oporavka i otpornosti te ambicijama Hrvatske za članstvo u eurozoni i šengenskom prostoru.
Hrvatskoj najviše novca za oporavak od koronakrize
S izvršnom potpredsjednicom Vestager, Plenković je razgovarao o sustavu potpora s obzirom na covid krizu i sve ono što je u dogovoru s Europskom komisijom učinjeno za različite grane hrvatskoga gospodarstva.
S Dombrovskisom je razgovarao o izradi Nacionalnog programa oporavka i otpornosti (NPOO), ključnog dokumenta za povlačenje sredstava iz Mehanizma za oporavak i otpornost, u kojem Hrvatska ima na raspolaganju oko šest milijardi eura bespovratnih sredstava i 3,6 milijardi zajmova.
Sve zemlje članice moraju predati svoje planove u pravilu do kraja travnja.
Hrvatska je pripremila nacrt plana koji je podijeljen u više komponenti: gospodarstvo; pravosuđe, javnu upravu i državnu imovinu; znanost, obrazovanje i istraživanje; socijalnu politiku i tržište rada; zdravstvo te energetsku učinkovitost i obnovu zgrada od potresa.
“Sada smo u završnoj fazi konzultacija i želimo na temelju savjeta potpredsjednika Dombrovskisa, koji ima širi pregled što rade sve druge zemlje, napraviti pojedine korekcije i unaprijediti naš plan kako bi bio na vrijeme dovršen i odobren od strane Europske komisije", rekao je Plenković.
Dombrovskis je rekao da je Hrvatska iz instrumenta EU sljedeće generacije, koji je namijenjen za oporavak europskog gospodarstva od koronakrize, dobila najviše od svih članica EU-a u odnosu na BDP po glavi stanovnika, 13 posto.
Dombrovskis je rekao da će Hrvatska imati punu njegovu i potporu Komisije za ulazak u europodručje.
S hrvatskom članicom Komisije, potpredsjednicom Šuicom, Plenković je razgovarao o pitanjima iz njezine nadležnosti poput demografije te o Konferenciji o budućnosti Europe, koja bi službeno trebala biti otvorena na Dan Europe, 9. svibnja.
Plenković je u četvrtak imao sastanke s glavnim tajnikom NATO-a Jensom Stoltenbergom i belgijskim premijerom Alexanderom De Croom i predsjednikom Europskog parlamenta Davidom Sassolijem.
U četvrtak navečer razgovarao je s predsjednicom Europske komisije Ursulom von der Leyen, predsjednikom Europskoga vijeća Charlesom Michelom.
Teme razgovora bile su prioriteti Hrvatske vezano za izradu Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, distribucije cjepiva, borbi protiv COVID-19, kao i ambicije za ulazak u schengenski prostor i europodručje te druge teme.
Odbacio navode da je Hrvatska oštećena pri raspodjeli cjepiva u EU
Premijer je nakon svih sastanaka rekao da je “vrlo zadovoljan posjetom i sadržajnim razgovorima na najvišoj razini”.
Nije se suglasio s time da je Hrvatska među članicama EU-a koje su oštećene pri raspodjeli cjepiva koje nabavlja Europska komisija za sve članice, o čemu je u petak govorio austrijski kancelar Sebastian Kurz.
Hrvatskoj je do sada isporučeno oko 400 tisuća doza, a cijepljeno je oko 300 tisuća ljudi ukupno, što prvom, što drugom dozom. Neke druge članice do sada su dobile više doza u odnosu na broj stanovnika.
Plenković je rekao da to ovisi o tome koja je zemlja od koje farmaceutske tvrtke naručila cjepivo. Iako sve te kompanije imaju problema s dinamikom proizvodnje, neke od njih su brže, a neke dosta zaostaju.
Hrvatska je naručivala cjepiva prema informacijama koje je imala u to vrijeme o tome koje bi cjepivo moglo biti najprije odobreno za korištenje, objasnio je premijer.
“U trenutku kada smo od AstraZenece najprije naručili 2,7 milijuna doza, prema tada dostupnim informacijama činilo se da će njihovo cjepivo biti prvo odobreno”, rekao je Plenković. Na kraju je AstraZenecino cjepivo bilo treće po redu koje je odobreno i to je tvrtka koja je najviše podbacila u isporuci cjepiva u odnosu na ugovorne obveze.
Hrvatska je naručila od BioNTech/Phizera najprije 900 tisuća doza, zatim je to povećala na 1,2 milijuna, a onda na 1,9 milijuna. Od Moderne je naručila milijun doza te milijun od Johsnon&Johnsona.
BioNTech/Pfizer je prije dva dana objavio da će u sljedeća dva tjedna isporučiti dodatna četiri milijuna doza povrh onoga na što su se obvezali ugovorom, a Plenković kaže da će i Hrvatska dobiti dio od tih doza.
Što se tiče nabave ruskog cjepiva Sputnjik V, Plenković kaže da će ga Hrvatska nabaviti onda kada dobije odobrenje od Europske agencije za lijekove.