Nakon potresa krajem prosinca 2020. u župnoj crkvi sv. Blaža popucala je žbuka na spojevima istočnih i zapadnih lukova sa zidovima iznad desne i lijeve lađe te na zapadnom zidu iznad vitraja, priopćio je u petak Tiskovni ured Zagrebačke nadbiskupije.
Također, pao je dio žbuke te su nastale male dilatacije na pločicama. Oštećen je mozaik Bezgrešnoga Srca Marijina, a na župnoj kući i kapeli sv. Roka povećane su postojeće pukotine.
U župnoj crkvi sv. Blaža biskupa u Zagrebu nakon potresa 22. ožujka 2020. nastale su vidljive mnoge pukotine, ali nigdje u mjeri da bi ugrožavale statiku zgrade. Popucali su spojevi sa svim nosivim zidovima na zapadnoj i istočnoj strani crkve te na koru i stubištu do kora.
Posljedice toga potresa vidljive su i u puknućima iznad ulaza na kor, uz spoj apsida sa stropom, na sve četiri strane po lukovima između lustera te na nosivim zidovima u predvorju. Također, otpali su komadići mozaika na oltaru Majke Božje, a popucala su i dva prozora.
Potres je izazvao mnoge vidljive pukotine na vanjskoj zapadnoj strani crkve. Na župnoj kući probijen je krov te je uništeno krovište lomom jednoga dimnjaka, a na krovu je nastala rupa veličine od približno dva i pol metra puta dva i pol metra. Stradali su i drugi dimnjaci pa treba ukloniti svih pet dimnjaka. Pukotine su vidljive i na spoju sa susjednom zgradom, dok je pod tavana napuknuo po pola.
Pukotine na zidovima, stropovima, na spojevima stropova i zidova te oko vrata vidljive su na svim katovima župne kuće, a razbijeni su pojedinačni predmeti poput kipa sv. Josipa i Majke Božje Fatimske.
U kapeli sv. Roka od posljedica potresa nastalo je puno okomitih puknuća po sredini zida, dugačka pukotina vidljiva je s vanjske istočne strane paralelno uz krov, a na pročelju izvana primjetne su pukotine. Pukotine u unutrašnjosti kapele nastale su na svim zidovima, a manje oštećenje pretrpio je i glavni kameni oltar. Kip sv. Roka pao je i odlomio se na dva mjesta, dok se kip sv. Antuna odlomio na jednom mjestu, a oštetili su se i mnogi manji predmeti.
Crkva svetoga Blaža djelo je istaknutoga hrvatskog arhitekta Viktora Kovačića. Izgrađena je u stilu eklektitizma i presvođena je velikom armiranobetonskom kupolom promjera oko 18 metara, prvom takve vrste na ovim prostorima.
Ideju o izgradnji crkve i pripadajućega župnog dvora dao je sedamdesetih godina 19. stoljeća prebendar Eduard Suhin koji 1888. ustupio prebendarsko zemljište na uglu Primorske ulice i Prilaza Gjure Deželića za izgradnju nove župne crkve.
Početkom 20. stoljeća raspisan je natječaj za idejno rješenje izgleda crkve na kojemu je pobijedio rad arhitekta Viktora Kovačića s naslovom "DEO". Kako je Kovačić neko vrijeme boravio u Ravenni tako je pod dojmom tamošnjih ranokršćanskih građevina zamislio izgled ove crkve. Gradnja crkve počela je 1912., a dovršena je 1915. Crkva sv. Blaža u Zagrebu je zaštićeno kulturno dobro Republike Hrvatske.