U Hrvatskoj je indeks ekonomske klime (ESI) u veljači porastao za 3,9 bodova u odnosu na siječanj, na 94,1 bod, najvišu razinu od prošlogodišnjeg ožujka kada se koronavirus počeo širiti. Njegova je vrijednost ipak i dalje ispod dugogodišnjeg prosjeka koji iznosi 100 bodova.
Najviše su u ovom mjesecu poboljšana očekivanja poslovnih čelnika u uslužnom sektoru, iskazana u rastu indeksa za 6,5 bodova, pokazuje izvješće Europske komisije, objavljeno u četvrtak.
Značajno se popravilo i raspoloženje u maloprodaji i industriji, čiji su indeksi porasli za 4,8 odnosno 3,3 boda, dosegnuvši najvišu razinu od prošlogodišnjeg ožujka.
Blago je poboljšano i raspoloženje u građevinskom sektoru i među potrošačima, iskazano u rastu indeksa za 1,7 odnosno 1,6 bodova u odnosu na siječanj.
Poslovni čelnici pak signaliziraju manju potrebu za radnicima u predstojećem razdoblju, iskazanu u padu indeksa EEI u veljači za 3,4 boda u odnosu na siječanj, na 90,3 boda, najnižu razinu od prošlogodišnjeg lipnja, pokazuje izvješće EK.
Blaže poboljšanje u EU i eurozoni
Indeksi ekonomske klime u EU i eurozoni bilježili su skromniji rast u veljači, za po 1,9 bodova, na 93,1 odnosno 93,4 boda, pokazuje izvješće EK.
Najviše je na oba područja porastao indeks koji iskazuje očekivanja poslovnih čelnika u industriji, za 2,4 boda u EU, te za 2,8 bodova u eurozoni.
Očekivanja poslovnih čelnika u uslužnom sektoru također su poboljšana, za 1,1 bod u EU, te za 0,6 bodova u eurozoni.
Najsuzdržaniji su bili potrošači, čiji su indeksi porasli 0,8 bodova na području EU-a, te 0,7 bodova u eurozoni.
Očekivanja u građevinskom sektoru bila su na oba područja gotovo nepromijenjena u odnosu na siječanj.
Pogoršalo se tek raspoloženje među poslovnim čelnicima u maloprodaji, iskazano u pad indeksa za poda boda u EU, te za 0,6 bodova u eurozoni.
Čelnici kompanija očekuju pak da će u predstojećem razdoblju ipak više zapošljavati nove radnike, pa je indeks EEI porastao za 1,7 bodova u EU, te za 1,8 bodova u eurozoni, pokazuje izvješće EK-a.