Autorica izložbe, povjesničarka umjetnosti Biserka Rauter Plančić, u likovnom postavu objedinila je osamdesetak djela umjetnika, a obuhvaćen je širok raspon njegov djela, od crteža, mezzotinta do ulja i objekata iz gotovo pet desetljeća dugog i bogatog umjetnikovog stvaralačkog opusa. Izložbu prati bogato ilustriran dvojezični katalog na hrvatskom i engleskom jeziku.
Po njezinim riječima, tijekom više od pet stvaralačkih desetljeća Koydl nije tražio savezništva niti je bio član ikoje likovne grupe, uvijek je odlučno branio svoj prostor slobode i svoj način sagledavanja predmetnog svijeta s više točaka, a najprije one koja, kako je govorio, njega uzbuđuju i koja mu omogućuju da izrazi svoje osjećaje.
"Sažeti ljetopis slikarova djela uz 85 izloženih i reproduciranih djela nastalih u rasponu od 1965. do 2020., vjerujemo, upotpunit će genealošku sliku Koydlova prvorazrednog i jedinstvenog opusa koji za hrvatsku likovnu baštinu ima osobitu vrijednost.
Rauter Plančić smatra kako je stvaralaštvo Nikole Koydla "djelo koje prošlost ne poriče, a budućnost iščekuje", ukotvljeno na vrhu najautentičnijih prinosa slikarskom umijeću svoga vremena, plod polustoljetnog rada umjetnika iznimne intelektualne radoznalosti i širokog polja likovnog djelovanja.
Ocijenila je kako njegov opus, "nesmiljenom bolešću zaključen u srpnju 2020.", ide u red prvorazrednih i u svemu izrazito osobnih dionica hrvatske novije likovne umjetnosti".
U svom tekstu podsjetila je kako su njegove kompozicije do sredine 70-ih poglavito slikarske, a poslije i prostorne te kiparske, često asocijativnih naslova zapravo svojevrsni "morfemi prostora koje je priroda stvorila", a upravo to 'uposebljava' Koydlovo stvaralaštvo na hrvatskoj likovnoj sceni.
Nikola Koydl (1939-2020) diplomirao je na zagrebačkoj Akademiji likovne umjetnosti 1962. u klasi profesora Ðure Tiljka, a usavršavao se u Majstorskoj radionici profesora Krste Hegedušića. Studijski je proputovao Francusku, Italiju i Španjolsku te boravio u Mađarskoj, Engleskoj, Njemačkoj, Danskoj i Austriji
Prvi put svoje radove prikazao je javnosti 1963. na skupnoj izložbi suradnika Hegedušićeve radionice u zagrebačkoj Galeriji Studentskog centra, gdje je priredio i prvu samostalnu izložbu 1966. godine.
Za svoj je rad više puta nagrađivan, na 4. zagrebačkom salonu Nagradom za slikarstvo (1969.), na 13. zagrebačkom salonu (1978.), na XVIII. Međunarodnom bijenalu grafike u Ljubljani (1989.) i drugdje, uz niz samostalnih i skupnih izložbi.
Koydlovo stvaralaštvo u dva navrata predstavljeno je opsežnim monografijama - prvu je napisao Grgo Gamulin, a autorica druge, još opsežnije monografije je Ljiljana Domić.
Od 1984. kao asistent, a od 1991. kao redovni profesor radio je na zagrebačkoj Akademiji likovnih umjetnosti, do odlaska u mirovinu 2012. te kasnije kao profesor emeritus kada je bio mentor svojim poslijediplomantima.
Osim iz fundusa Moderne galerije, predstavit će se djela iz umjetnikove ostavštine i iz drugih privatnih zbirki.
Izložba se može razgledati do 11. travnja, a službenog otvorenja neće biti zbog epidemioloških mjera.