“Samo zamislite što se moglo dogoditi da su samo jedna ili dvije države članice imala pristup cjepivima, što se zaista moglo i dogoditi da nije bilo naše kolektivne pregovaračke moći. Što bi to značilo za jedinstveno tržište i naše jedinstvo u Europi?”, ističu Von der Leyen i Šuica u zajedničkom članku.
Europska unija u odnosu na Veliku Britaniju, Sjedinjene Države ili Izrael znatno zaostaje u broju cijepljenih osoba.
“Danas mnogi koji kritiziraju naš europski pristup govore o sporosti u donošenju odluka. Ali jesmo li mogli biti znatno brži? Bi li jedna država članica bila brža ili bi li ranije sklopljeni sporazum jamčio raniju isporuku u velikim količinama? Smatramo da ne", naglašavaju čelnice Komisije i objašnjavaju da je proizvodnja novog cjepiva iznimno je složen i osjetljiv zadatak.
"Sva tri proizvođača cjepiva morala su znatno smanjiti isporuku u početnoj fazi. Razlog leži u problemima u postupku proizvodnje ili zbog toga što nisu bile dostupne dovoljne količine važnih sastojaka”, opravdava se u članku.
Cijepljenje u Europskoj uniji počelo je 27. prosinca prošle godine. Do danas je članicama EU-a isporučeno oko 20 milijuna doza, a Hrvatska je do sada dobila 106.400 doza. Radi se o količinama manjim od planiranih.
Najavljuju da će u veljači europske zemlje primiti oko 33 milijuna doza, a u ožujku 55 milijuna. U drugom tromjesječju, prema opreznim najavama, očekuju isporuku još 300 milijuna doza.
“Snagu članstva u EU-u dokazuje činjenica da Hrvatska ima pristup prvim dostupnim cjepivima u svijetu, certificiranima prema najstrožim kriterijima i isporučenima svim državama članicama, bez obzira na njihovu veličinu ili lokaciju. Ta činjenica je tim važnija u izvanrednim okolnostima potresa s kojima se Hrvatska suočava”, dodaju Von der Leyen i Šuica.
Europska komisija je do sada potpisala šest ugovora o avansnoj kupnji 2,3 milijarde doza cjepiva. EU za to osigurao 2,3 milijarde eura kako bi se osigurao dovoljan broj doza za samu Uniju i njezine susjede. Do sada su u EU-u odobrena tri cjepiva - BioNTech/Pfizera, Moderne i AstraZenece.
Von der Leyen i Šuica brane i odluku o uvođenju kontrole izvoza, što je također naišlo na brojne kritike.
“To se odnosi na slučajeve u kojima poduzeće ne ispunjava obveze preuzete prema Europskoj uniji. Nemamo namjeru uvesti ograničenja tvrtkama koje poštuju svoje ugovore, ali ako tvrtka kaže da ne može isporučiti narudžbe Europske unije, onda je jedino ispravno da znamo što isporučuje drugima”, ističu predsjednica i potpredsjednica Komisije.
Ističu da se u EU-u pozorno prati kako se virus mijenja kako bi se spremno dočekao eventualni scenarij u kojem virus više ne reagira na trenutačna cjepiva.
“Želimo blisko surađivati sa znanstvenicima i industrijom i biti spremni brzo razviti, odobriti i proizvesti cjepiva koja mogu odgovoriti i na nove varijante te, što je najvažnije, želimo povećati proizvodne kapacitete u Europi jer su cjepiva zajedničko dobro”, kaže se u članku.