Otok će se graditi 80 kilometara od zapadne obale Danske, u početnoj će etapi biti površine 18 nogometnih igrališta i trebao bi primiti prve stanovnike negdje 2033. godine.
Bit će povezan sa stotinama vjetroelektrana na moru, opskrbljivat će strujom kućanstva i paralelno isporučivati 'zeleni' vodik brodarima, aviokompanijama i logističkim tvrtkama.
Zajedno s okolnim vjetroelektranama imat će početnu snagu od tri gigavata, a stajat će oko 210 milijardi danskih kruna (33,87 milijardi dolara).
Europska unija nedavno je predstavila planove transformacije elektroenergetskog sustava, prema kojima bi za deset godina većinu struje trebala proizvoditi iz obnovljivih izvora i povećati kapacitete vjetroturbina na moru za 25 puta do 2050.
"Ovo je uistinu veliki trenutak za Dansku i za globalnu zelenu tranziciju", rekao je ministar energetike Dan Jorgensen na brifingu za novinare.
"(Otok) će dati veliki doprinos realizaciji ogromnog europskog potencijala za korištenje energije vjetra na moru", rekao je danski ministar.
Umjetni otok važan je dio danskog pravno obvezujućeg cilja smanjenja emisije stakleničkih plinova za 70 posto do 2030. u odnosu na razinu iz 1990. godine, koji spada među najambicioznije u svijetu.
Nordijska zemlja ima prirodne uvjete, uključujući potrebnu snagu vjetrova, i bila je pionir u razvoju kapaciteta za proizvodnju struje iz energije vjetra na kopnu i na moru. Prva je u svijetu izgradila farmu vjetroelektrana na moru, prije gotovo 30 godina.
U prosincu 2020. odlučila je obustaviti istraživanja nafte i plina u svojem dijelu Sjevernoga mora.