Na brifingu o aktivnostima koje se provode na potresom pogođenim područjima, Ćorić je naveo da su Robne zalihe, zasebna ustrojstvena jedinica koja funkcionira u okviru Ministarstva, u akciji od trenutka kada je Stožer civilne zaštite za to iskazao potrebu.
U posljednja tri i pol tjedna, na svaki zahtjev Stožera, reagirale su ili dostavom određenih roba ili pak nabavkom određenih roba pa dostavom, ovisno o onome što je bilo potrebno, rekao je Ćorić.
Naglasio je i da su Robne zalihe svu robu koja je zatražena s terena dostavile adekvatno i promptno.
Zaključno s jučerašnjim danom, naveo je Ćorić, Robne zalihe su na potresom pogođeno područje primjerice dostavile 517 kreveta, 66 agregata, 284 stambena kontejnera, devet vatrogasnih cisterni, 67 tisuća litara dizelskog goriva, 9.525 kilograma mesnih narezaka, 5.000 CSO paketa, 58 tona kruha itd.
Pritom su posao odrađivale u skladu s potrebama terena, a ne nečijom inicijativom koja je neformalne prirode, jer to jednostavno nije moguće, ustvrdio je.
S obzirom na činjenicu da dobar dio građana s potresom pogođenih područja nije želio napuštati svoje prebivalište, Robne zalihe su krenule i u nabavku kontejnera odnosno mobilnih kućica.
U slijedeća tri tjedna tako bi trebalo biti isporučeno ukupno 646 kontejnera, ubrojivši i one koji su do sada već isporučeni, kao i 264 mobilne kućice, a ovisno od proizvodnih mogućnosti poglavito domaće industrije, naveo je ministar.
Kada se ukupnoj brojci kontejnera koji su isporučeni i koji će to biti do sredine idućeg mjeseca, pribroje i kontejneri koji su već na terenu te mobilne kućice, značajno se prelazi brojka od 1.000 stambenih objekata na terenu, napomenuo je Ćorić.
S obzirom na proces nabave, kontejneri i mobilne kućice će ostati u vlasništvu RH, a kada se potreba za njihovim korištenjem više ne bude javljala, oni će se morati negdje adekvatno skladištiti, rekao je ministar te dodao da osim u ovakvim izvanrednim okolnostima, RH nema potrebu za tolikim brojem takvih stambenih jedinica.
Vrijednost HEP-ovih otpisa i besplatnih radova ukupno oko 48 milijuna kuna
Ministar je istaknuo i da Hrvatska elektroprivreda (HEP) od prvog trenutka na terenu uklanja kvarove u cilju uspostave napajanja električnom energijom, kao što i priključuje struju na privremene objekte.
Podsjetio je i da je temeljem nedavnog zaključka Vlade skupština HEP-a donijela odluku o otpisu potraživanja za električnu energiju za siječanj, veljaču i ožujak.
Vrijednost HEP-ovog otpisa računa iznosi oko 36 milijuna kuna, a tu su i još i iznosi za priključak od po oko šest milijuna kuna za električnu i toplinsku energiju, koji su odrađeni besplatno, pa tako HEP-ov ukupni doprinos potresom pogođenim područjima doseže oko 48 milijuna kuna.
HEP na području obuhvaćenom odlukom o otpisu ima tržišni udio od 92-93 posto, dok se kao opskrbljivači električne energije tu još javljaju i E.ON i GEN-I, pri čemu se broj kućanstava koje potonji opskrbljuju iznosi oko četiri tisuće.
S tim tvrtkama je uspostavljena komunikacija, no s obzirom da posluju na tržištu, ovakva vrsta otpisa im znači i gubitak prihoda, naveo je Ćorić. Ipak, rekao je ministar, kod tih tvrtki postoji dobra volja da na neki način sudjeluju i pokažu socijalnu notu, no pitanje je primjerice bi li se taj otpis odnosio na sva tri mjeseca, kao u slučaju HEP-a.
Ukoliko ne dođe do potpunog otpisa s njihove strane te ukoliko računi budu ispostavljeni građanima, razmišlja se i o alternativnim opcijama za njihovo namirenje, odnosno refundaciji iz primjerice donacija građana na račun državne riznice.
Između ostalog, Ćorić je apostrofirao i promptnu reakciju HAMAG-BICRO-a i HBOR-a kroz moratorije na postojeće kredite, pri čemu je naveo da HBOR na potresom pogođenim područjima ima oko 90 korisnika kredita, uglavnom većih pravnih osoba.
Podsjetio je i da je HAMAG-BICRO fleksibilizirao liniju u sklopu programa covid-19 zajmova od 50 tisuća eura, tako da je najnerazvijenijim područjima, u koje spada i Sisačko-moslavačka županija, spustio granicu ulaska u program, pa je kriterij pada prihoda spušten sa 60 na 20 posto.
"Time sve pravne osobe s područja Sisačko-moslavačke županije mogu ući u ovaj program. To nam je bilo iznimno bitno", napomenuo je Ćorić.
U finalnoj fazi raspisivanja je i program potpora malih vrijednosti, ukupne vrijednosti 10 milijuna kuna, namijenjen ponajprije obrtnicima na području Sisačko-moslavačke županije, a za saniranje posljedica potresa i obnovu radnih prostora, pri čemu će im biti dostupno do 30 tisuća kuna bespovratnih sredstava.
Uskoro velik natječaj za sanaciju oštećenih gospodarskih objekata
Također, planira se i otvaranje većeg natječaja koji bi trebao pokriti obnovu porušenih gospodarskih objekata, o čemu bi više riječi moglo biti već idući tjedan. Kroz taj program se kani namiriti dobar dio potreba za obnovu onih gospodarskih građevina koje se mogu obnoviti i u kojima se proizvodnja može relativno brzo obnoviti, rekao je Ćorić.
Konkretno, pojasnio je, Ministarstvo gospodarstva u sklopu omotnice React EU na raspolaganju za 2021. i 2022. ima 220 milijuna eura, koji su inicijalno bili usmjereni isključivo jačanju proizvodnih kapaciteta hrvatskog gospodarstva. No, s obzirom na razorni potres koji se dogodio, osmišljeno je i izdvajanje određenih sredstava iz te omotnice za revitalizaciju gospodarske aktivnosti, prije svega na području Sisačko-moslavačke županije.
Kako se moglo čuti, od ukupnih 1,65 milijardi kuna ili 220 milijuna eura, za sufinanciranje revitalizacije i sanacije bilo bi izdvojeno nešto više od 500 milijuna kuna bespovratnih sredstava.
Kada je riječ o ingerenciji Hrvatskih voda, s jučerašnjim danom je u uspostavljena opskrba vodom u Petrinji, a izvršene su i privremene sanacije na šest od sedam nasipa, izvijestio je Ćorić.
Podsjetio je i na uspostavu sustavnog programa zbrinjavanja otpada u vrijednosti 50 milijuna kuna za područje Sisačko-moslavačke županije, uz dodatnih interventnih po pet milijuna kuna za dvije županije koje su rubno pogođene potresom - Karlovačku i Zagrebačku.
Ćorić o događanjima u HUP-u
Na pitanje novinara, Ćorić se osvrnuo i na situaciju u Hrvatskoj udruzi poslodavaca (HUP), koju je posljednjih dana napustilo više velikih i uglednih članova, poput Adrisa, Orbica i Fortenove. Ustvrdio je da im je HUP, kao i predstavnici sindikata, kredibilan partner u Gospodarsko-socijalnom vijeću (GSV) te izrazio nadu da će HUP i dalje obavljati funkciju u tom trilateralnom dijalogu kao i do sada.
"BIlo kakav oblik deinstitucionalizacije nam nije drag i nadamo se da će se poslodavci u Hrvatskoj na ovaj ili onaj način konsolidirati te zauzeti svoju poziciju za stolom u onom trenutku kada to bude potrebno", rekao je Ćorić.