Na online konferenciji za medije u organizaciji Ureda Europskog parlamenta u Zagrebu, hrvatski eurozastupnici najavili su u petak teme plenarne sjednice EP-a koja će se održati u Bruxellesu od 18. do 21. siječnja.
Jedna od točaka dnevnog reda tiče se pružanja pomoći unesrećenim područjima Republike Hrvatske koja su u razornom potresu krajem prošle godine pretrpjela ogromna oštećenja. Osnovna ideja rezolucije o ublažavanju posljedica, čiji je inicijator Valter Flego (IDS, Renew), jest upozoriti na činjenicu da je oporavak od potresa dugotrajni proces, a ne samo jednokratna, solidarna reakcija. Budući da se radi o kriznoj situaciji, o prihvaćanju dokumenta glasat će se već u četvrtak.
Tom rezolucijom će “parlament upozoriti Komisiju na važnost smanjenja i lakšeg prevladavanja birokratskih prepreka, praćenje stanja javnog i privatnog sektora, potrebu daljnjeg oživljavanja demografije i gospodarstva te maksimalnu potporu u obnovi stradalih mjesta”, te pozvati Komisiju da osigura maksimalnu potporu hrvatskoj vladi u saniranju posljedica potresa, objasnio je Flego.
„Zadovoljan sam što ćemo u četvrtak dobiti snažnu rezoluciju koja je stav Europskog parlamenta u odnosu na pomoć Hrvatskoj“, kazao je Flego zahvalivši se kolegama na suradnji.
Željana Zovko (HDZ, EPP) je također ocijenila da je rezolucija znak snažne potpore parlamentaraca Hrvatskoj. Podsjetila je da je u prethodnom mandatu radila na unapređenju EU mehanizma civilne zaštite čiji je cilj olakšati suradnju država članica u slučaju katastrofa.
Zovko je komentirala i nerede na washingtonskom Kapitolu ustvrdivši da je na američkoj političkoj sceni došlo do polarizacije i velikog rascjepa društva, što će nesumnjivo utjecati na daljnji razvoj transatlantskih odnosa.
Nasilni upad u američki kongres doveo je u pitanje i integritet te ispravnost djelovanja socijalnih medija, što je još jedna stavka o kojoj treba razgovarati, ukazala je zastupnica.
“Isključenjem Donalda Trumpa s društvenih mreža, dokazano je da privatne kompanije reguliraju pravo slobode govora čime je otvoreno novo osjetljivo pitanje: Tko i kako uistinu kontrolira izražavanje ljudskih stajališta?”, upozorila je Zovko.
Na konferenciji eurozastupnika je istaknuto da je pandemija covida-19 znatno utjecala na povećanje rodne neravnopravnosti kao i na porast nasilja nad ženama, što će biti jedna od središnjih tema sjednice parlamenta.
Predrag Fred Matić (SDP, S&D) izjavio je da su problemi rodnog jaza prisutni u svim državama članicama Europske unije te da bi se Hrvatska više trebala ugledati na napredne zemlje poput Nizozemske, Austrije i skandinavskih država.
Prema indeksu ravnopravnosti, “mi smo na 20. mjestu u Europskoj Uniji, što niti je najgore, niti za pohvalu”, ocijenio je Matić.
Rodna segregacija na tržištu rada podrazumijeva: veću zastupljenost žena u socijalnom i obrazovnom sektoru, a manju u IT industriji, razliku u plaćama te sprječavanje napredovanja žena na više pozicije na radnom mjestu (tzv. stakleni strop).
Na predstojećoj sjednici, među ostalim, raspravljat i o cijepljenju protiv covida-19, odnosima Unije sa SAD-om te o prioritetima portugalskog predsjedanja Vijećem u prvoj polovici ove godine, a to su rješavanje socijalnih aspekata pandemije COVID-19 te klimatska i digitalna tranzicija.
Hrvatski europarlamentarci su rekli kako u 2021. godini očekuju zdravstveni, demografski i gospodarski oporavak EU.