Eko-shema je novi instrument Unije uveden kako bi se nagradilo poljoprivrednike koji u većoj mjeri od propisane doprinose ostvarivanju ciljeva EU-ovog Zelenog plana u zaštiti okoliša i klime.
U popisu poželjnih praksi navode se organski uzgoj, ekološka rješenja za nadzor štetočina u poljoprivredi, agroekologija, stočarstvo koje uzima u obzir dobrobit životinja, agrošumarstvo, poljoprivreda velike prirodne vrijednosti koja štiti bioraznolikost te precizna poljoprivreda koja koristi digitalne tehnologije kako bi proizvodnja bila učinkovitija i održivija.
Uz mjere za zaštitu tla i voda, poput zaštite od erozije i racionalnog korištenja resursa vode, Komisija namjerava financijski podržati prakse koje smanjuju zagađenja umjetnim gnojivima, te proizvodnje kojima se smanjuju ugljik u atmosferi i zadržava u tlu.
EU je u svojem Zelenom planu za cilj, među ostalim, postavio do 2030. za 50 posto smanjiti uporabu štetnih pesticida i antimikrobnih lijekova u stočarstvu koji stvaraju otpornost na antibiotike, očuvati bioraznolikost uspostavom zaštićenih površina na najmanje 30 posto europskog kopna i mora te na 25 posto proširiti udio površina za organski uzgoj.
Središnji cilj tog plana je učiniti do 2050. EU klimatski neutralnim i ustrojiti ekološki održivo gospodarstvo.
Buduća Zajednička poljoprivredna politika EU-a ima središnju ulogu u stvaranju održivog sustava proizvodnje hrane i pomoći europskim poljoprivrednicima.
Komisija je 2018. iznijela prijedloge za reformu ZPP-a, koji bi bio fleksibilniji i više uzimao u obzir lokalne uvjete i potrebe, a u svibnju 2020. objavila je strategije za očuvanje bioraznolikosti i "Od polja do stola", ključne u postizanju ciljeva Zelenog plana.
ZPP ima najveći pojedinačni iznos u proračunu EU-a, te je za sljedećih sedam godina za tu politiku namijenjeno 387 milijardi eura. Za Hrvatsku je predviđeno 5 milijardi eura.
Oni poljoprivrednici koji u svojoj proizvodnji budu išli i preko osnovnih ekoloških i klimatskih zahtjeva dobit će dodatnu financijsku potporu. Za tu se svrhu uvodi novi instrumenti "eko-sheme" za koje se očekuje da će znatno pridonijeti ostvarivanju Zelenog plana te će isključivo za njih biti namijenjeno 20 posto u proračunu za izravna plaćanja poljoprivrednicima.
Europski parlament i Vijeće EU-a su listopadu prošle godine utvrdili svoja stajališta glede predložene reforme ZPP-a te je u studenom započeo trijalog o novom ZPP-u, koji uključuje i Komisiju.
Nakon što su ministri članica Unije u listopadu usuglasili zajedničko stajalište o ZPP-u njemačka ministrica poljoprivrede Julia Kloeckner, koja je predsjedavala sastankom Vijeća, rekla je kako je postignuti "sporazum prekretnica za europsku poljoprivrednu politiku jer su države članice pokazale svoju ambiciju za višim ekološkim standardima u poljoprivredi".
"Ovaj sporazum ispunjava težnju ka zelenijoj, pravednijoj i jednostavnijoj Zajedničkoj poljoprivrednoj politici", istaknula je Kloeckner.
Ambiciozne ciljeve u postizanju "zelenije" europske poljoprivrede podržao je i Europski parlament.
U prve dvije godine predviđena je inicijalna pilot-faza koja bi trebala omogućiti zemljama članicama da se pripreme za nove instrumente kako ne bi gubili prijeko potrebna sredstva.
Zemlje članice odlučivat će same sukladno svojim potrebama koju ću vrstu ekološke proizvodnje odabrati, poput primjerice precizne poljoprivrede, agrošumarstva, organske poljoprivrede itd.
Svi farmeri, uključujući i male poljoprivrednike morat će poštovati više ekološke standarde a, kako bi im se pomoglo u prilagodbi, za male poljoprivrednike predviđena su jednostavnije kontrole s manje administrativnog tereta.
Nakon što Vijeće i Europski parlament dogovore nova pravila, ona bi se počela primjenjivati od 1. siječnja 2023. godine. Do tada će na snazi biti prijelazno razbolje tijekom kojeg će se primjenjivati postojeća pravila.