Popis tih država donijet će Hrvatski zavod za javno zdravstvo, a prema putnicima iz tih zemalja primjenjivat će se posebne epidemiološke mjere, istaknuo je na konferenciji za novinare načelnik Stožera Davor Božinović te pojasnio da se odluka ne vezuje uz državljanstvo, već uz područje iz kojega se dolazi.
"Putnici iz tih zemalja pri ulasku u Hrvatsku moraju pokazati negativan PCR test od 48 sati i odredit će im se izolacija od 14 dana. Trenutačno su na tom popisu Velika Britanija i Južnoafrička Republika", rekao je Božinović.
Dodao je i da im se karantena može skratiti na sedam dana ako sami obave PCR testiranje u ovlaštenim ustanovama i ako test bude negativan.
Osobama iz trećih zemalja, koje dolaze zbog neodgodivih osobnih razloga - pogreba, liječenja i sl., ograničit će se vrijeme boravka u Hrvatskoj na maksimalno 12 sati.
"Za osobe koje dolaze s ciljem dopremanja pomoći potresom pogođenom području uvedena su posebna pravila. Oni će moći ući u Hrvatsku temeljem prethodne suglasnosti stožera, drugim riječima bez testa”, također je kazao Božinović.
Beroš: Mjere daju rezultate, ali moramo biti oprezni
Ministar zdravstva Vili Beroš rekao je kako danas po prvi puta nakon 22. studenoga prošle godine imamo manje od 2000 hospitaliziranih (1993), te broj preminulih ispod 30.
"Moramo i dalje biti oprezni, međutim, možemo zaključiti da naše balansirane mjere daju rezultate i da je to optimalna pobjednička formula u Hrvatskoj kada je riječ o borbi protiv epidemije", rekao je Broš.
Kazao je i kako još neće zatvoriti Stacionar Arena gdje je sve manje bolesnika - prije dva dana bilo ih je 24-ero, a trenutno 12. "Volimo biti pripremni i nekoliko koraka ispred, nećemo brzati sa zatvaranjem", rekao je Beroš.
S obzirom na to da vozačima saniteta u nekim domovima zdravlja nije isplaćena nagrada za zbrinjavanje covid pacijenata, najavio je kako će Ministarstvo zdravstva svim domovima zdravlja poslati dopis radi ujednačavanja postupka isplate tih naknada.
Beroš je rekao i kako još nije pronađeno rješenje za zbrinjavanje infektivnog otpada iz KB Dubrave i Klinike za infektivne bolesti
"To je pitanje koje bi se moglo problematizirati i dalje iako smještaj u KB Dubrava i u Infektivnoj je adekvatan. U Dubravi se tri tone infektivnog otpada producira dnevno. Imali smo sastanak jučer, bit će i danas. Odredit će se najbolji pravni put rješavanja infektivnog otpada. Moram sudjelovati u rješenju tog problema, ali samo zbrinjavanje otpada je u domeni Ministarstva gospodarstva", rekao je Beroš.
Ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ) Krunoslav Capak izjavio je kako u imamo silazni trend novooboljelih, u prva tri dana ovog tjedna u odnosu na iste dane - to je 30,6.
Pad u ovom tjednu i prava tri dana ovog tjedna u odnosu na tri dana prošloga tjedan je 30,6 posto manje.
14-dnevna incidencija nam je 334,4 oboljela na 100.000 stanovnika, najbolja je Dubrovačko-neretvanska županija sa 165,8 a najgore je u Međimurskoj županiji sa 536,7.
Hrvatska je po 14-dnevnoj incidenciji na 11 mjestu, odnosno u donjoj polovici ljestvice, a po smrtnosti na 20 mjestu sa 1076,4 na milijun stanovnika.
Dosad su cijepljene 34.553 osobe i to 16.425 iz zdravstva, a 15.848 iz domova za starije, a tu su i žurne službe i civili u Sisačko-moslavačkoj županiji, gdje su do sinoć cijepljene ukupno 3.373 osobe.
Capak je rekao kako je dosad zabilježeno 86 prijava na nuspojave cjepiva, a svaku vrednuje posebno povjerenstvo.
"Neke od tih prijava će se odbaciti kao da ne mogu biti posljedica cjepiva, a neke će se zabilježiti kao posljedica. Većina nuspojava su blage temperature, bol na mjestu cijepljenja, glavobolja... Imali smo i ozbiljnih nuspojava", rekao je.
Rekao je i kako je manji broj testiranja posljedica smanjenih zahtjeva za testiranjem.
Markotić kroničnim bolesnicima: U slučaju simptoma covida, liječniku se treba javiti što prije
Ravnateljica Klinike za infektivne bolesti "Dr. Fran Mihaljević" Alemka Markotić ponovno je pozvala kronične bolesnike da se, u slučaju simptoma covida, što ranije jave svom liječniku kako bi liječenje krenulo na vrijeme.
Osobe koje su imale teži oblik covida teže se oporavljaju i u postcovid razdoblju, pokazala je i jedna studija objavljena 8. siječnja u časopisu Lancet, rekla je Markotić. Pratili su oko 1733 osoba koje su preboljele covid tijekom šest mjeseci, što je najdulje vrijeme praćenja i najveći broj ispitanika. Pokazalo se da je 76 posto praćenih bolesnika imalo barem jedan od simptoma koji su utjecali na kvalitetu života i zdravstveno stanje, a simptomi su češći kod žena.
Najčešći je, kaže, bio izraženi umor koji je uočen kod 63 posto osoba koje su preboljele covid, 26 posto ih je imalo probleme sa spavanjem, a 23 posto psihičke tegobe poput depresije i uznemirenosti. Ako se gledala funkcija pluća, kod značajnog postotka ljudi izmjena plinova nije bila adekvatna kao kod zdravih ljudi. Uočeno je da se značajna razina antitijela zadržala i nakon šest mjeseci. Ipak postoji mogućnost da bi neki od njih mogli biti podložni i reinfekcijama, rekla je Markotić o mogućim kroničnim posljedicama nakon covida.
" Vidjelo se da bolesnici koji su imali teži oblik bolesti, teže prolaze kroz postcovid fazu. Zato je važno da se ljudi jave liječniku na vrijeme, u akutnoj fazi bolesti", poručila je.