Njome se obilježava i 200. obljetnica svjetioničarske službe na hrvatskoj obali, koja je službeno započela puštanjem u rad namjenskog objekta u Savudriji 1818. godine, napominje se u najavi Muzejskog dokumentacijskog centra.
Tamošnji svjetionik, danas u statusu zaštićenog kulturnog dobra, i nakon dva stoljeća svjedoči o bogatoj hrvatskoj pomorskoj tradiciji te izazovima poziva svjetioničara, veoma rijetkom zanimanju, ističe se.
O dvjestotoj godišnjici u travnju 2018. izložba je prvi put bila otvorena u Muzeju grada Umaga, u partnerstvu Hrvatskog pomorskog muzeja Split i Ustanove za održavanje pomorskih plovnih putova Plovput.
Nakon toga je bila postavljena u brojnim muzejima diljem jadranske obale (Rijeka, Zadar, Dubrovnik, Split), a posljednje gostovanje održano je u veljači ove godine u Tehničkom muzeju Nikola Tesla u Zagrebu.
Izložba predstavlja predmete iz povijesti svjetioničarske službe, dokumentarnu građu, tehnologiju pomorskih rasvjetnih tijela te fotografije iz privatnih kolekcija.
Posjetitelji će moći vidjeti prizore hrvatskih svjetionika u razdoblju država koje su nekada gospodarile istočnom obalom Jadranskog mora, austrougarske razglednice iz zbirke istaknutog kolekcionara, pokojnog Luke Dragičevića, te fotografije iz malo poznatog albuma Hrvatskog hidrografskog instituta.
Prikazano je i kako je gradnja svjetionika mijenjala lokacije na kojima su sagrađeni te kako se mijenjalo svjetionike same: ratovima, modernizacijom tehnologije i čovjekovim napuštanjem uslijed automatizacije.
"Uz eksponate koji svjedoče o dugačkom popisu dužnosti danas iznimno rijetkog zanimanja svjetioničara, prezentira se i dokumentarna građa koja posreduje vrijedne informacije o djelovanju svjetioničara tijekom čitavog prošlog stoljeća: život i rad u danas gotovo nezamislivim uvjetima", najavljeno je.
Značenje tog poziva u 21. stoljeću tematizira se na primjeru današnjeg savudrijskog svjetioničara Maria Milin Ungara, koji je 5. generacija svjetioničara u svojoj obitelji.
Zavičajni muzej Biograd na Moru čuva vrijednu spomeničku baštinu iz bogate prošlosti biogradskog primorja i okolice, među kojima je i zbirka Teret potopljenog broda iz 16. stoljeća, s više od 10 000 predmeta izvađenih iz mletačkoga trgovačkog broda.
Njegova bogata arheološka zbirka obuhvaća građu od prapovijesti do srednjega vijeka, a u galerijskom prostoru na katu zgrade priređuju se tematske izložbe kojima se obrađuje povijest Biograda i prezentira građa koja nije izložena u stalnom postavu.
Izložba posvećena hrvatskim svjetionicima će biti otvorena do 28. veljače, a otvorenje će se obaviti u skladu s epidemiološkim mjerama.