Prijedlogom novog zakona o sjemenu, sadnom materijalu i priznavanju sorti poljoprivrednog bilja, kako je kazala Vučković, prenose se direktive EU-a, tzv. marketinške direktive, njih 14, putem kojih se nastoji ujednačiti odnosno standardizirati u svim državama članica proizvodnja, unošenje i stavljanje na tržište reprodukcijskog materijala za žitarice, krmno bilje, povrtne vrste, krumpir, uljarice, predivo, voćne vrste, ukrasno i industrijsko bilje.
Kvalitetno sjeme i sadni materijal jedan je od osnovnih preduvjeta za uspješno i isplativo bavljenje poljoprivrednom proizvodnjom, istaknula je Vučković, uz podatak da je u Hrvatskoj u posljednjih tri godine sjemenarska proizvodnja porasla 23 posto.
Ministrica je naglasila i kako poljoprivredni reprodukcijski materijal prije stavljanja na tržište prolazi kroz proces certifikacije, odnosno službenog nadzora u proizvodnji kako bi se spriječili eventualni negativni utjecaji na zdravlje ljudi, životinja i biljaka.
"Kako bi se sačuvale autohtone, tradicionalne sorte i pohranile u banku biljnih gena, predloženi zakon propisuje donošenje novog macionalnog programa očuvanja i održive uporabe biljnih, genetskih izvora, a kako bi mali poljoprivredni proizvođači imali mogućnost korištenja malih količina sjemena na vlastitom gospodarstvu predloženi zakon uvodi pojam sjeme iz poljoprivrednog gospodarstva koje ne treba proći proces certifikacije ali treba proći postupak dorade radi osiguranja minimalne prisutnosti štetnih organizama", pojasnila je.
Vučković je pritom poručila i da se "ne ograničava korištenje domaćeg sjemena za vlastite potrebe u nekomercijalne svrhe niti se ograničava načelo ekološke proizvodnje".
Dodaje i kako su, slijedom primjedbi iz javnog savjetovanja, propisana i određena izuzeća za mala obiteljska poljoprivredna gospodarstva koja neće ugroziti zdravlje ljudi, životinja i biljaka.
Za provedbu zakona su nadležni Ministarstvo poljoprivrede i Hrvatska agencija za hranu, a za inspekcijski nadzor Državni inspektorat.
Prijedlog novog zakona o sjemenu, sadnom materijalu i priznavanju sorti poljoprivrednog bilja upućen je u prvo saborsko čitanje, a dio je paketa pet zakona iz područja poljoprivrede koje su se našli na današnjoj sjednici Vlade. Saboru su, naime, upućeni i prijedlozi izmjena Zakona o poljoprivredi, Zakona o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi u lancu opskrbe hranom te Zakona o veterinarstvu, kao i prijedlog zakona o službenim kontrolama i drugim službenim aktivnostima koje se provode sukladno propisima o hrani, hrani za životinje, o zdravlju i dobrobiti životinja, zdravlju bilja i sredstvima za zaštitu bilja.
HPK traži uvažavanje zahtjeva poljoprivrednika
Inače, prijedlog novog zakona o sjemenu još je u javnoj raspravi izazvao veliki interes poljoprivrednih udruga i udruženja.
Tako je Hrvatska poljoprivredna komora (HPK) i danas priopćenjem zatražila od Ministarstva poljoprivrede da uvaži zahtjevi poljoprivrednika oko prijedloga novog zakona o sjemenu, sadnom materijalu i priznavanje sorti poljoprivrednog bilja.
HPK pritom izdvaja tri zahtjeva - od obveze dorade sjemena izuzeti poljoprivredna gospodarstva koja sjeme koriste za vlastite potrebe i nisu tržišno usmjerena; izuzeti od obaveze dorade sjeme zaštićenih, autohtonih i čuvanih sorti; izuzeti od obveze dorade sjeme i sadni materijal ekoloških proizvođača sukladno EU Uredbi 2018/848.
HPK prenosi i zaključak svoga Odbora za ratarstvo da se svakom proizvođaču sjemena omogući vlastita usluga čišćenja/dorade sjemena i da se to sjeme može plasirati na tržište.
Ujedno prenose kako je zatražen i nastavak konzultacija s Ministarstvom poljoprivrede o predloženom zakonu kako bi se "razjasnili svi nejasni i dvosmisleni članci koji stavljaju poljoprivredne proizvođače, a time i ratarsku poljoprivrednu proizvodnju, u težak položaj".
Početkom ovog tjedna su i dvije poljoprivredne udruge - Hrvatski savez udruga ekoloških proizvođača, Biovrt - u skladu s prirodom i Udruga OPG-a Hrvatske - Život, zatražile sastanak s resornim Ministarstvom poljoprivrede kako bi raspravili sve sporne detalje zakona.
Upozorili su pritom i kako svo sjeme koje se proizvodi na gospodarstvima nije "tavanuša".
Prijedlog zakona predviđa uvođenje obavezne dorade kod ovlaštenog dorađivača i korištenje registriranih sorata za sjeme koje poljoprivrednici proizvode na svojim gospodarstvima za vlastite potrebe. To bi proizvođačima donijelo nova opterećenja jer dorada kod ovlaštenog dorađivača nosi nove financijske izdatke i logističke probleme, upozorile su dvije udruge.