Anketa je provedena u razdoblju između 25. studenog i 4. prosinca, a cilj je bio dobiti uvid o poslovanju poduzetnika u 2020. godini, posebice uzimajući u obzir utjecaj pandemije covid-19 na poslovanje. Namjera je također bila dobiti i informacije o očekivanjima za 2021., prvenstveno se fokusirajući na očekivanja koja poslodavci imaju od politika i mjera Vlade.
Poslodavci kao glavne probleme u poslovanju i dalje vide "izostanak strukturnih reformi, neizvjesnost i veliku opterećenost raznim fiskalnim i parafiskalnim davanjima, kao i otežan pristup financijskim sredstvima za likvidnost u doba koronakrize", istaknuli su iz HUP-a, napominjući kako nakon izuzetno turbulentne 2020. slijedi jednako neizvjesna 2021. godina.
60 posto očekuje pad prihoda ili stagnaciju
Uz 65 posto anketiranih poduzeća koja očekuju pad poslovnih prihoda u ovoj godini u odnosu na 2019., čak 60 posto anketiranih poduzeća očekuje stagnaciju ili pad poslovnih prihoda u 2021. u odnosu na 2020. Svega pet posto poduzeća koja su sudjelovala u anketi odgovorilo je da pandemija covid-19 nije imala utjecaja na njihovo poslovanje, ističu iz HUP-a.
Kao najvažniju mjeru ili politiku Vlade koja bi mogla doprinijeti uspješnim rezultatima poslovanja u 2021. poslodavci su naveli značajno smanjivanje ili ukidanje neporeznih i parafiskalnih davanja, njih 43 posto, dok njih 19 posto očekuje veći pristup EU fondovima.
Anketa je pokazala da su poslodavci nezadovoljni jer još ne postoji plan objave novih natječaja, čime je uvelike otežano planiranje poslovanja i ugovaranje novih suradnji. Poduzetnici stoga od Vlade očekuju transparentnu objavu dokumenata i planova za iduću godinu.
Najveći pozitivan doprinos poslovanju u 2021., kako se navodi, trebao bi imati tzv. peti krug porezne reforme, prije svega smanjenje poreznih stopa u sustavu oporezivanja dohotka. Istodobno, kao najveće moguće probleme u poslovanju u 2021. poslodavci vide različite restriktivne mjere i propise koji se donose s ciljem suzbijanja širenja koronavirusa.
Iz HUP-a u priopćenju podsjećaju kako se u 2020. dogodio značajan pad BDP-a i najveći pad gospodarske aktivnosti u proteklih 20 godina.
Na pad BDP-a najviše je utjecalo smanjenje potrošnje te izvoza, prvenstveno usluga, navode iz HUP-a te dodaju da s obzirom da kriza uzrokovana koronavirusom ne pogađa sve sektore i djelatnosti jednako, očekivani pad hrvatskog gospodarstva u cijeloj 2020. je nešto veći nego što je to slučaj s većinom drugih članica EU.
"Međutim, ono što je već sad vidljivo jest da zdravstvena kriza nije ni izbliza riješena te da je rast gospodarstva teško za očekivati u prvoj polovini 2021. godini. Očekivani rast u drugoj polovini 2021. i u 2022. godini bit će popraćen velikim neizvjesnostima i nejednakim oporavkom različitih sektora", istaknuli su poslodavci.
Mišljenja su kako će, s obzirom na značaj uslužnih djelatnosti, uključujući trgovinu, za hrvatsko gospodarstvo, "za oporavak u 2021. itekako biti potrebno da se oporave i uslužne djelatnosti, prije svega prijevoz i ugostiteljstvo".
Napominjući kako je izvozni sektor uspio zadržati određenu razinu konkurentnosti i u razdoblju najveće krize, iz HUP-a ističu kako je za jači iskorak u tom dijelu potrebno dodatno ojačati proizvodni sektor kako bi se mogao nositi s konkurencijom iz drugih EU zemalja.
U HUP-u ocjenjuju su potpore za očuvanje radnih mjesta uspjele spriječiti kolaps na tržištu rada. No, upozoravaju kako će u 2021. biti izazovno povećati zaposlenost zbog klasičnog kašnjenja oporavka tržišta rada za oporavkom ukupne gospodarske aktivnosti, kao i ograničene dostupnosti adekvatne radne snage na domaćem tržištu rada, ali i potencijalno ograničenog sezonskog zapošljavanja zbog neizvjesnosti vezanih uz oporavak turizma.