"Iza toga slijede kvote koje bi trebale već biti dogovorene već na razini EU i u jednom trenutku bi u svim zemljama u isto vrijeme početi cijepljenje. Još uvijek se vode razgovori na razini EK, pokušava se na osnovi toga što farmaceutske kompanije mogu isporučiti napraviti pošten raspored i distribucija cjepiva po zemljama", rekla je Markotić u Dnevniku HTV-a, upitana kakvu dinamiku cijepljenja možemo očekivati kada ono počne i kada će na red doći većina građana koji ne pripadaju prioritetnim skupinama.
Dodala je kako će se prvo cijepiti ugrožene populacije, stariji ljudi, potom zdravstveni djelatnici i djelatnici u sustavu socijalne skrbi. Iza toga u odnosu na dinamiku koju će farmaceutske kompanije moći pratiti, cjepiva će dobivati svi ostali. Iskreno se nadamo da će to biti čim prije, i da će se u nekih četiri do pet mjeseci veći dio moći cijepiti, ali to ne mogu reći sa sigurnošću, kao ni itko drugi, dodala je dr. Markotić.
Svi računamo na svjesnost i savjesnost zdravstvenih radnika koji su u epidemiji dali puno toga dobrog u sprječavanju širenja zaraze, u borbi za svaki život pacijenta. Vjerujem da će veliki broj zdravstvenih djelatnika krenuti u smjeru cijepljenja, rekla je Markotić komentirajući koliki interes za cijepljenje očekuje, ponajprije među zdravstvenim radnicima koji prvi dolaze na red.
Upitana tko se sve neće moći cijepiti i što sve može biti kontraindikacija, kazala je kako nema neki veliki popis kontraindikacija.
"Još čekamo odobrenje od EMA-e (European Medicines Agency) da bi bilo jasno što bi to trebalo biti. To bi uglavnom trebale biti osobe koje su alergične na neki od sastojaka cjepiva. Prva dva cjepiva koja dolaze bazirana na glasničkoj RNA nemaju neke posebne sastojke na koje bi veliki broj ljudi trebao biti alergičan. Vidjeli ste da se javljaju pojedine reakcije i to je uobičajena stvar kod primjene lijekova ili cjepiva. Bit će upozorene osobe koje se cijepe od zdravstvenih djelatnika na što se moraju paziti", pojasnila je ravnateljica zagrebačke Klinike za infektivne bolesti.
Rekla je i da je teško odgovoriti koliko bi trebala trajati zaštita od koronavirusa.
"Za sada se čini da ta zaštita traje oko 6 mjeseci. Dulja istraživanja nisu se mogla provesti. Nadamo se da će to biti i duže, s obzirom da se ide na docijepljivanje, odnosno drugo cijepljenje", naglasila je dr. Markotić.
Upitana što ako dođe do bitnije mutacije virusa rekla je kako se do sada pokazalo da nije došlo do značajnije mutacije.
"Različite mutacije su pokazali različiti znanstvenici. Danas sam bila na znanstvenoj platformi EK i nema neke veće potvrde, nego se radi o manjim mutacijama i sojevima virusa i zasad se ne čini da bi one mogle značajnije ugroziti cijepljenje", komentirala je dr. Markotić vijest iz Britanije o mutacijama koronavirusa.