Rijeka i Galway su u 2020. bili Europske prijestolnice kulture no provedbu njihovih planiranih programa omelo je širenje covida-19 u svijetu. Europski parlament će stroga idućeg tjedna na plenarnoj sjednici u Bruxellesu usvojiti izvješće o produljenju statusa Europskih prijestolnica kulture u razdoblju od 2020. do 2023.
Time će se "u turbulentnom razdoblju pandemije Rijeci dati dodatni značaj i nova prilika da pokaže kako se kulturni sektor prilagodio novonastalim okolnostima i kako kreativne snage i u doba koronakrize mogu pokazati ono što je najvažnije u kreativnoj industriji i kulturnoj baštini, uz promicanje europskih vrijednosti." istaknula je Željana Zovko (HDZ, EPP) na online konferenciji u organizaciji ureda Europskog parlamenta (EP)
Uz Zovko je na konferenciji glavne teme predstojeće plenarne sjednice EP-a u Bruxellesu najavio i hrvatski eurozastupnik Valter Flego (IDS, Renew Europe).
Na dnevnom redu plenarne sjednice koja će se održati od 14. do 17. prosinca očekuje se i odobrenje dodatnih sredstava iz paketa pomoći za oporavak regijama pogođenim koronakrizom (ReactEU), a na rasporedu je i rasprava s Vijećem i Komisijom o zaključcima sastanka na vrhu šefova država i vlada EU-a od 10. i 11. prosinca.
Hrvatski eurozastupnici su istaknuli važnost netom postignutog dogovora oko dugoročnog proračuna na sastanku Europskog vijeća, jer je time otvoren put za ubrzani postupak i glasanje o svim povezanim zakonodavnim predmetima u Parlamentu. Time bi se omogućilo da hitno potrebna potpora iz proračuna EU-a i fonda za oporavak bude dostupna građanima od početka iduće godine.
Flego je naglasio kako dogovorom oko dugoročnog proračuna možemo ubrzo računati na sredstva za programe koji su nam neophodni za oporavak, otpornost i očuvanje radnih mjesta, te vraćanje životnog standarda na vremena prije koronakrize.
"Novac koji ćemo imati na raspolaganju nikad nije bio veći, no moramo paziti kako ćemo ga koristiti, potrebne su reforme i novi pristupi te ulaganja u prave projekte".
Kao izvjestitelj za program Digitalna Europa vrijedan oko 7 milijardi eura, naglasio je kako je "Europa jasno poručila koji su prioriteti - očuvanje i stvaranje novih radnih mjesta s dodanom vrijednosti, te osobito digitalizacija i zelene politike. Velika je odgovornost na državama članicama, uključujući Hrvatsku, kako će se pripremiti za taj i druge glavne programe Unije i hoće li se uspješno uskladiti s prioritetima. Moramo se mijenjati, a da pritom mala i srednja poduzeća i obrtnici ne trpe, zato su tu EU fondovi da podupru pravednu tranziciju."
Flego je istaknuo i temu pitke vode, s obzirom da će zastupnici u utorak glasati o Direktivi o vodi za piće.
"Jedna od mogućih globalnih kriza je i kriza pitke vode. Želimo upozoriti na trenutno stanje njene kvalitete te kako je pravo na pitku vodu jedno od temeljnih ljudskih prava. Države članice trebale bi poticati besplatnu opskrbu vodom u javnim zgradama, u restoranima i korisnicima ostalih ugostiteljskih usluga. O tome se treba raspravljati, kako bi pitka voda iz slavina bila javno dostupna usluga koja se nikada ne smije privatizirati."
Na sjednici će se usvojiti i izvješće o novoj strategiji za mala i srednja poduzeća: "Kao izvjestiteljica za mišljenje u ime Odbora za kulturu zalagala sam se da se poduzećima u kulturnom sektoru pogođenim pandemijom pomogne i kroz ovaj instrument", najavio je ured EP-a u priopćenu.
Zastupnici bi trebali razmotriti utjecaj trgovinskih sankcija trećih zemalja, posljednje događaje u Bjelarusu i u ostalim zemljama Istočnog partnerstva, kao i europsku građansku inicijativu Minority SafePack koja poziva na bolju zaštitu nacionalnih i jezičnih manjina.
Na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta idućeg tjedna nagrada Saharov za slobodu misli uručit će se demokratskoj oporbi Bjelarusa koju će u Bruxellesu, kako se očekuje, predstavljati Svetlana Tihanovskaja i Veronika Cepkalo.
Nagradom Saharov Europski parlament već više od tri desetljeća odaje priznanje pojedincima i organizacijama koji se bore za ljudska prava i temeljne slobode.