Golemi proizvodni pogon u Sibiru privodi se kraju, onaj za koji neki analitičari kažu da bi mogao poremetiti globalno tržište plina lakšeg od zraka, koji igra sve kritičniju ulogu u industrijama poput medicinske tehnologije, istraživanja svemira i nacionalne sigurnosti.
Sjedinjene Države i Katar zajedno generiraju veliku većinu svjetskog helija, ali Rusija planira postati glavni izvoznik od sljedeće godine.
Ta ambicija, na čijem se ispunjenju radi već godinama, poklapa se s izlaskom američke vlade iz poslovanja s helijem nakon desetljeća u kojima je SAD bio glavni svjetski opskrbljivač helijem. To je izazvalo zabrinutost da bi Rusija mogla helij uvesti u prostor političke trgovine i igrati istu geopolitičku igru kao s prirodnim plinom i sirovom naftom.
Poput nafte i prirodnog plina, i helij je ograničen resurs. Obično se vadi kao nusprodukt prirodnog plina, a polako postaje sve rjeđi jer je, nakon što se oslobodi, prelagan da bi ga gravitacija zadržala, pa zauvijek izgubljen pluta u svemir.
U početku bi nova ruska opskrba mogla sniziti cijene, smatra ekonomist specijaliziran za industrijske kemikalije u istraživačkoj tvrtki IHS Markit Michael Dall, ali dugoročno bi po njegovu mišljenju "dinamika tržišta helija mogla postati više politička, nešto slično OPEC-u", koji manipulira cijenama podizanjem ili smanjivanjem proizvodnje nafte.
"Geopolitički rizici od prijetnji opskrbi i potencijalnih prekida opskrbe porast će", rekao je Dall, dodajući da će helij biti sve više tražen.
Od zabavnog balona, preko medicine, do raketa
Tekući helij je najhladnija tvar na Zemlji, nije zapaljiv i ne reagira s drugim plinovima, što ga čini neophodnim u uređajima u rasponu od strojeva za magnetsku rezonancu do raketnih motora.
Cirkulira i unutar strojeva za hlađenje supervodivih magneta koji pomažu liječnicima u otkrivanju bolesti. U svemirskim putovanjima se rabi na nekoliko načina, uključujući tlačenje spremnika raketnog goriva.
Koristan je i u zavarivanju i tiskanju računalnih čipova, a kod vlakova s magnetskom levitacijom mogao bi biti presudan resurs, rekao je potpredsjednik za istraživanje na Sveučilištu Minnesota, koje kupuje helij za svoje laboratorije Christopher J. Cramer.
S obzirom na njegovu široku upotrebu, "ljudi su se počeli brinuti za opskrbu helijem", rekao je Cramer.
Tako su proizvođači medicinskih uređaja i znanstvenici doveli u pitanje daljnju upotrebu helija u zabavnim balonima, gdje završava oko 10 posto svjetske opskrbe, a Američko kemijsko društvo helij naziva "ugroženim elementom".
"Baš kao i određene životinje, postoje ugroženi elementi", kaže se na web stranica društva, koje preporučuje ljudima da ne kupuju helijske balone.
Drugi također vide priliku u heliju. Katar planira nove rafinerije, a tvrtke traže nova nalazišta u Sjedinjenim Državama, Kanadi i Africi, rekao je analitičar tržišta helija i osnivač konzultantske tvrtke usmjerene na globalno tržište plina Phil Kornbluth.
Nakon što sredinom idućeg desetljeća dostigne punu proizvodnju, Rusija očekuje da će proizvesti 25 do 30 posto svega helija koji se koristi širom svijeta.
Učinit će to bez osobitog napora, jer su ruske rezerve helija goleme, kažu analitičari. Naglašavaju da je Gazprom sposoban skladištiti helij u Sibiru ubrizgavanjem u polja prirodnog plina - u osnovi uklanjajući helij s tržišta - što je jedan od razloga za zabrinutost zbog manipulacije cijenama u budućnosti.
Na ostalim robnim tržištima na kojima Rusija ima prst na ljestvici cijena, poput prirodnog plina u Europi, komplicirana mješavina politike i ekonomije utječe na odluke Kremlja, kaže NYT. Podsjeća da se Bijela kuća žestoko usprotivila projektu cjevovoda za prirodni plin Sjeverni tok 2, namijenjenom povezivanju ruskih plinskih polja s Njemačkom, kao sredstvu poticanja ovisnosti o Rusiji.
U fokusu nacionalne sigurnosti više od stoljeća
Američka vlada započela je sa skladištenjem helija dvadesetih godina prošlog stoljeća, kada se činilo da cepelini imaju budućnost u vojnim zračnim snagama, no tu ulogu oni nikad nisu odigrali. Ipak, savezne rezerve helija u poroznoj stijeni napuštenog plinskog polja kod Amarilla u Teksasu sadrže oko 2,8 milijardi kubika helija u vlasništvu američkog naroda - dovoljno za oko tri milijarde balona, ako bi Kongres odlučio prirediti veliku zabavu.
Zakon o privatizaciji helija iz 1996. godine propisao je privatizaciju saveznih rezervi radi poticanja tržišta helijem. Povremene aukcije postale su glavni izvor helija za industriju i postale kriterij za globalne cijene, utječući na cijenu svega, od balona do medicinskih skenera. Privatne američke tvrtke i dalje će proizvoditi helij. No, očekuje se da će državna pričuva održati posljednju aukciju 2023. godine.
Promjena na tržištu podudara se s ruskim debijem kao glavnim dobavljačem.
Gazprom je u rujnu izvijestio da je njegov sibirski helijski pogon dovršen više od 60 posto. Fotografije glavne rafinerije prikazuju panoramski prizor cijevi i rashladnih tornjeva, koji se uzdižu u zabačenoj šumi. Kad se otvori, bit će to najveća tvornica helija na svijetu, kaže Gazprom.
"Moguće je da bi ta tvornica mogla Rusiju dovesti na svjetski tron u poslu s helijem", objavila je ruska web stranica poslovnih vijesti Rambler u članku pompoznog naslova: "Let prema suncu: nova ruska tvornica utjecati će na globalno tržište helija".