Javna rasprava će trajati do 4. siječnja iduće godine.
Aktualni Zakon o poljoprivrednom zemljištu usvojen je 2018., a njegova primjena ukazala je na zapreke koje usporavaju proces raspolaganja poljoprivrednim zemljištem u državnom vlasništvu, kažu u Ministarstvu.
Stoga se predloženim izmjenama želi pojednostavniti postupke raspolaganja državnim poljoprivrednim zemljištem, olakšati i učiniti ekonomičnijim postupak nadzora nad izvršavanjem obveza iz ugovora o raspolaganju tim zemljištem, kao i nadzora nad provedbom gospodarskih programa.
Glavna uloga i dalje jedinicama lokalne samouprave
Zakonom o poljoprivrednom zemljištu iz 2018. glavnu ulogu u raspolaganju državnim poljoprivrednim zemljištem imaju jedinice lokalne samouprave, a predloženim se izmjenama to ne mijenja. "Vlada i Ministarstvo poljoprivrede i dalje polaze od delegiranja raspolaganja poljoprivrednim zemljištem jedinicama lokalne samouprave za koje se smatra da, uz uspostavu transparentnih i jasnih procedura te zajedničke odgovornosti za rast poljoprivredne proizvodnje, mogu najbolje na svom području doprinijeti strateškim ciljevima povećavanja produktivnosti i otpornosti na klimatske promjene, konkurentnosti u međunarodnim okvirima i održavanju i razvoju vitalnih ruralnih zajednica", kažu u resoru poljoprivrede.
Po podacima koje iznose, državnog je poljoprivrednog zemljišta nešto više od 460 tisuća hektara, a odobrenim programima raspolaganja obuhvaćeno je približno 300 tisuća hektara.
Trenutno je raspisano 99 natječaja za zakup i prodaju od strane jedinica lokalne samouprave, pri čemu su svi natječaji raspisani u posljednjih 15 mjeseci, što, smatraju u Ministarstvu, potvrđuje angažman i odgovornost lokalnih vlasti.
Kao najvažnije zakonske izmjene izdvajaju skraćivanje administrativnih procedura, izmjene kod pravo prvenstva kod dodjele zemljišta, aktiviranje zapuštenog poljoprivrednog zemljišta koje je u šumskogospodarskoj osnovi te kontrolu gospodarskih programa.
Postupak bi trebao trajati maksimalno 60 dana
Prema sadašnjim rješenjima sve procedure traju "idealno 90 dana", a u Ministarstvu procjenjuju da bi s predviđenim promjenama administrativnih procedura "postupak trebo trajati maksimalno 60 dana".
Naime, prema važećem zakonu postupak od izrade prijedloga programa, javnog uvida, davanja prigovora, odluka o prigovorima, donošenja programa na predstavničkom tijelu, davanja mišljenja županije i ishođenja suglasnosti Ministarstva traje u idealnom slučaju 90 dana.
Izmjene predviđaju ishođenje mišljenja županija za vrijeme, a ne nakon javnog uvida, kao i skraćivanje rokova za odlučivanje u prigovoru i za suglasnost ministarstva, pri čemu postupak treba trajati maksimalno 60 dana, ističu iz Ministarstva.
Dodaju i kako se kod natječaja, umjesto ishođenja mišljenja jedinica područne samouprave, predviđa imenovanje jednog člana županije u gradsko ili općinsko povjerenstvo, a propisuje se uvođenje elektronskog sustava objave, prijave i obrade natječaja.
Pravo prvenstva dosadašnjim posjednicima
Po važećem zakonu prioritet kod dodjele zemljišta ima sektor stočarstva. Međutim, određene odredbe poput obveze trogodišnjeg prebivališta ili sjedišta na području jedinice lokalne samouprave za ostvarivanje prioriteta donijele su ograničenja, što iz Ministarstva potkrepljuju i podatkom da je u prva 22 odobrena natječaja tek nešto više od 13 posto odabrano po kriteriju nedostajućih hektara za uvjetna grla u posjedu.
Također, određene kategorije visokovrijednog zemljišta pogodne su za razvoj biljne proizvodnje visoke vrijednosti te je potrebno predvidjeti jasnije mogućnost odlučivanja lokalnih jedinica o pogodnosti takvog zemljišta za određene kulture, a iz Hrvatske poljoprivredne komore je više puta zatraženo uvažavanjem dosadašnjih posjednika poljoprivrednog zemljišta.
Stoga se predloženim zakonskim izmjenama pravo prvenstva daje dosadašnjem posjedniku, pod uvjetom ispunjenja određenih uvjeta - izvršenje gospodarskih programa, udio izravnih plaćanja najviše 30 posto u odnosu na prihode i primitke, izjednačavanje broja uvjetnih grla i hektara predviđenih zakonom, posjedovanje objekta za preradu ili sadnja voćnih vrsta, povrća itd.
Drugi prioritet ima sektor stočarstva, pri čemu će se, napominju iz Ministarstva, više rangirati stočari koji imaju rasplodni materijal.
Obiteljska poljoprivredna gospodarstva, status mladih poljoprivrednika, domicilnost i dalje ostaju kriteriji prvenstva, međutim prelaze u horizontalne kriterije koji se primjenjuju u slučaju jednakih bodova na sektorskih kriterijima, objašnjavaju iz Ministarstva poljoprivrede.
Veći angažman JLS u kontroli gospodarskih programa
Važeći je zakon mehanizme kontrole ograničio na inspekcijske nadzore Državnog inspektorata, a predložene izmjene predviđaju veći angažman jedinica lokalne samouprave (JLS) i Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu (HAPIH).
JLS će tako kontrolirati financijski učinak gospodarskih programa u čije obrasce se dodaju podaci o vrijednosti proizvodnje, tj. financijski iskazi, a HAPIH će provoditi kontrole na terenu, pri čemu ostaje nadležnost inspekcija koja je i dosad bila predviđena.
Iz Ministarstva poljoprivrede ističu i kako će izmjene zakona omogućiti i stavljanje u funkciju zemljišta koje je u šumskogospodarskoj osnovi, a u naravi je zapušteno poljoprivredno zemljište. Odlukom Vlade to će se zemljište izdvojiti iz šumskogospodarske osnove, nakon čega će Ministarstvo poljoprivrede raspisati javni natječaj za zakup tog zemljišta čime će se stvoriti nove površine pogodne za poljoprivrednu proizvodnju, objašnjavaju.
Zakonskim se izmjenama predlaže i elektronička provedba natječaja za zakup i prodaju te izuzimanje županija iz postupka, čime će se, smatraju u Ministarstvu, stvoriti preduvjeti za bržu i efikasniju provedbu raspolaganja.
Kod prodaje državnog poljoprivrednog zemljišta brisane su odredbe koje se odnose na veličinu čestice koja može biti predmet prodaje te je za ostvarivanje prava prvenstva na natječaju za prodaju dodan kriterij graničnog zemljišta, a sve u svrhu okrupnjavanja, navode iz Ministarstva.
Također se propisuje da se na osobito vrijednom i vrijednom poljoprivrednom zemljištu ne može odlagati otpad koji nije porijeklom iz primarne poljoprivredne proizvodnje.
Ministarstvo u obrazloženju predloženih izmjena procjenuje da će za provedbu zakona u protačunu trebati osigurati dodatnih 1,87 milijuna kuna (s PDV-om), a za potrebe uspostavljanja i razvoja informacijskog sustava za zaštitu i trajno praćenje stanja poljoprivrednog zemljišta te prateće aktivnosti.