Članovi Misije Međunarodnoga monetarnog fonda (MMF), koju je predvodio Srikant Seshadri, vodili su virtualne razgovore s potpredsjednikom Vlade i ministrom financija Zdravkom Marićem, guvernerom Hrvatske narodne banke Borisom Vujčićem i drugim državnim dužnosnicima te predstavnicima privatnog sektora od 16. do 25. studenoga 2020., u sklopu redovitih konzultacija na temelju članka IV. Statuta MMF-a.
Razgovarali su o tome kako uravnotežiti kratkoročne prioritete ekonomske potpore u okolnostima novog vala zaraze i srednjoročne prioritete ponovne izgradnje fiskalnog prostora i povećanja produktivnosti i rasta kroz povećanje javnih investicija i razvoj zelenog gospodarstva, stoji u njihovoj zaključnoj izjavi koja je u ponedjeljak objavljena na internetskim stranicama MMF-a i Hrvatske narodne banke (HNB).
U toj izjavi članovi Misije MMF-a naveli su da očekuju da će hrvatsko gospodarstvo u ovoj godini zabilježiti pad između 8 i 10 posto zbog smanjene domaće i inozemne potražnje, a posebice zbog 50-postotnog smanjenja fizičkog obujma turizma na godišnjoj razini.
Pritom ističu da unatoč poteškoćama zabilježenima u ovoj godini, Hrvatska ostvaruje bolje rezultate nego mnoge druge zemlje sa sličnim stupnjem ovisnosti o turizmu. Navode i da je rast nezaposlenosti zasad pod kontrolom zahvaljujući snažnoj potpori mjera ekonomske politike.
Međutim, zbog novog vala pandemije i dalje su prisutni značajni izazovi. Tako napominju da bi javni dug u ovoj godini mogao opet porasti na 88 posto BDP-a, a manjak proračuna opće države 8 posto BDP-a zbog nižih poreznih prihoda i mjera fiskalne potpore onima koji su bili pogođeni šokovima.
U MMF-u očekuju da će se u 2021. gospodarski rast oporaviti i iznositi oko 6 posto, potaknut djelomičnim oporavkom turizma i većim javnim investicijama, ali napominju da je prognoza podložna znatnoj neizvjesnosti vezanoj za pandemiju.
Smatraju i da izazov predstavlja pronalaženje ravnoteže između kratkoročnih i srednjoročnih prioriteta. Pritom su prioriteti u kratkoročnom razdoblju osigurati da ekonomska potpora zbog krize izazvane pandemijom Covid-19 ne bude dokinuta dok se oporavak čvrsto ne ukorijeni, da donesene mjere i dalje budu učinkovito usmjerene u održive sektore gospodarstva kako bi se smanjili trajni negativni učinci, potrebne resurse za potencijalno veće rashode za zdravstvo, posebno ako se epidemiološka situacija pogorša.
Te je prioritete potrebno balansirati sa srednjoročnim ciljevima ponovnog povećanja fiskalnog prostora u razdoblju pred uvođenje eura, ponovnog uravnoteženja proračuna, donošenja strukturnih reformi radi rješavanja pitanja zdravstva i mirovina, racionalizacije uloge države - poglavito boljim upravljanjem poduzećima u državnom vlasništvu, kao i poboljšanjem poslovne klime, navode u svom priopćenju.
Prekvalifikacije iz turizma i ugostiteljstva u zeleno gospodarstvo
Ističu i da je mjere ekonomske politike potrebno je prilagođavati razvoju krize. Tako između ostalog navode da je u područjima s viškom kapaciteta kao što su turizam i ugostiteljstvo potrebno provoditi aktivno osposobljavanje i prekvalifikacije u područja kao što su zeleno gospodarstvo i građevinarstvo.
Nadalje, mjere potpore povezane s pandemijom Covid-19 treba osmisliti tako da budu u primjeni sve dok pandemija ne popusti, čime će se otkloniti bilo kakva neizvjesnost glede trajanja razdoblja u kojem će one biti potrebne.
Kada se oporavak učvrsti, fiskalni će okvir trebati usmjeriti prema srednjoročnim ciljevima smanjenja duga i uravnoteženja proračuna, poručuju iz MMF-a. Dodaju da bi bilo uputno da hrvatske vlasti aktivno komuniciraju svoju srednjoročnu fiskalnu strategiju koja obuhvaća srednjoročne potrebe za financiranjem i ocjenu fiskalnih rizika.
Fiskalni poticaji za povećanje rasta bili bi učinkovitiji kada bi se ostvarivali povećanjem potrošnje umjesto daljnjim smanjenjem poreza. "Naš je stav da u ovoj fazi daljnja smanjenja PDV-a nisu preporučljiva bez odgovarajućih kompenzacijskih mjera koje bi spriječile trajni gubitak prihoda", kaže se u izjavi.
Osvrnuvši se na novac iz instrumenta EU sljedeće generacije, u MMF-u ocjenjuju da je to jedinstvena prilika za Hrvatsku. Ako se adekvatno apsorbiraju i upotrijebe, ta sredstva mogu značajno povećati produktivnost i rast, a da se pritom ne ugrozi sposobnost podmirivanja ključnih tekućih rashoda u kratkoročnom razdoblju u područjima kao što je zdravstvo, navode.
S tim u vezi, Nacionalna razvojna strategija Republike Hrvatske do 2030. ohrabrujuća je te su u njoj u glavnim crtama izneseni pravi prioriteti. Ključno je razviti konkretan plan ulaganja i zatim ga odlučno provesti, ističu u MMF-u.
Članovi Misije MMF-a ocijenili su i da je HNB proaktivno odgovorio na krizu, a bankovni sektor zasad uspješno odolijeva pritiscima. Podsjetili su da je HNB na početku pandemije morao poduprijeti stabilnost kune, osigurati dodatnu likvidnost i pružiti potporu tržištu državnih vrijednosnih papira te je privremeno smanjio regulatorno opterećenje za banke. Nadalje, Europska središnja banka (ESB) i HNB dogovorili su 15. travnja uspostavljanje linije za valutni ugovor o razmjeni od 2 milijarde eura.
Također, HNB je do kraja lipnja u pet navrata otkupio državne vrijednosne papire u ukupnoj vrijednosti od oko 5,5 posto BDP-a. Domaća financijska tržišta brzo su se stabilizirala, a Hrvatska je ulaskom u ERM II i uspostavom bliske suradnje s ESB-om na području nadzora banaka, kao i pristupanjem jedinstvenom sanacijskom mehanizmu, 10. srpnja napravila dodatan iskorak u daljnjoj integraciji s partnerima iz Europske unije, stoji u zaključnoj izjavi MMF-a.
MMF očekuje sljedeće konzultacije u vezi s člankom IV. Statuta MMF-a za 2021., koje su predviđene za proljeće iduće godine.