Izbori u toj državi od 3,5 milijuna stanovnika u kojoj se Rusija i Zapad bore za utjecaj, odvijaju se u sjeni pandemije koronavirusa koja je u toj ionako siromašnoj zemlji dovela do oštrog ekonomskog pada.
Moldavija je podijeljena na one koji podržavaju bliske odnose s EU-om, posebice Rumunjskom, i na druge koji žele biti bliže Moskvi, kao u vrijeme komunizma.
Proruski vođa zemlje Dodon došao je na vlast 2016. pobijedivši prozapadnu suparnicu Sandu, koja želi da Moldavija uđe u EU. Sada želi novi četverogodišnji mandat, u nadi da će je pobijediti ponovo.
Ruski predsjednik Vladimir Putin izrazio je prošli tjedan nadu da će moldavski birači podržati Dodona, napominjući da je njihovo gospodarstvo, teško pogođeno pandemijom koronavirusa, čvrsto povezano s Rusijom.
Dodon, koji je bio ministar gospodarstva u komunističkoj vladi od 2006. do 2009., obećao je nastavak bliskih odnosa s Rusijom, „strateškim partnerom” Moldavije, i smatra da bi ruski jezik ponovno trebao biti obvezan u školi.
Sandu, Dodonova suparnica, 48-godišnjakinja s ekonomskim obrazovanjem s Harvarda koja je radila u Svjetskoj banci, kandidatkinja je oporbe desnog centra. Bila je premijerka od lipnja do studenoga 2019.
„Promicat ću vanjsku politiku koja koristi Moldavcima i pogurati zemlju naprijed na putu integracije s EU-om”, poručila je pristašama u video obraćanju putem Facebooka.
Stručnjaci očekuju drugi krug jer ni Dodon ni Sandu vjerojatno u nedjelju neće dobiti apsolutnu većinu.
Osim njih, kandidiralo se još šestero ljudi.
Rusija je prošli tjedan optužila SAD da priprema „revoluciju” u Moldaviji, okrivivši Washington za slično miješanje u Bjelorusiji i Kirgistanu.
Sandu je kazala da višetjedni prosvjedi u Bjelorusiji, gdje oporba optužuje dugogodišnjeg predsjednika Aleksanda Lukašenka da je namjestio izbore, trebaju biti upozorenje.