Podaci Hrvatske narodne banke (HNB) na koje se poziva HGK, pokazuju da su depoziti kućanstava kod kreditnih institucija u kolovozu dosegli 214,9 milijardi kuna, što je porast od 5,4 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine.
Na razini cijele Hrvatske depozit po stanovniku (per capita) iznosi 52.874 kune, što je iznad prošlogodišnjeg prosjeka od 48.626 kuna, s tim da se raspon kreće od 23.443 kune u Vukovarsko-srijemskoj, do 78.681 kuna u Istarskoj županiji.
Jadran, a dijelom i Zagreb, štede na račun turizma pa je zbog ovogodišnjeg podbačaja sezone došlo do nekih promjena trendova.
Naime, depoziti su na godišnjoj razini porasli u svim županijama osim u Osječko-baranjskoj, ali je kontinentalna Hrvatska rasla za 7,5 posto, a jadranska dosta skromnije, za 2,5 posto.
To, navodi se u priopćenju HGK, pokazuje da je slabija turistička godina utjecala na slabiju kumulaciju depozita u jadranskim županijama. Zanimljivo je i da su u primorju depoziti rasli slabije nego prošle godine, dok kontinentalna Hrvatska ima višu stopu rasta od prosjeka Hrvatske, što je suprotno prošlogodišnjoj situaciji.
Glavni ekonomist HNB-a Vedran Šošić ističe kako u Hrvatskoj ne postoje procjene štednje kućanstava, odnosno dijela dohotka koji se ne potroši, pa se one uglavnom izvode iz kretanja vrijednosti financijske imovine i depozita u bankama kao najveće pojedinačne komponente te imovine.
"Iz tih kretanja možemo zaključiti da su hrvatski građani u krizi povećali štednju jer su prema zadnjim raspoloživim podacima zadnjih godinu dana u banke položili desetak milijardi kuna, odnosno gotovo pet posto od ukupnog iznosa depozita, koji su dostigli iznos od otprilike 220 milijardi kuna", kaže Šošić.
"Prisilna štednja" u lockdownu povećala depozite?
Smatra da su rastu depozita u ovoj godini pridonijeli "prisilna" štednja uzrokovana nemogućnošću trošenja za vrijeme lockdowna i povlačenje dijela sredstava iz investicijskih fondova u svjetlu nestabilnosti na financijskim tržištima izazvane zdravstvenom krizom. Tako su samo u ožujku i travnju, inače sušnim mjesecima tijekom kojih se depoziti troše u očekivanju turističke sezone, građani u banke položili tri milijarde kuna.
"Rast depozita nije znatnije usporila ni slabija turistička sezona: na njezinom su vrhuncu od lipnja do kolovoza građani položili u banke nešto više od četiri milijarde kuna, što je ipak za dvije milijarde kuna manje od lanjskog porasta", kaže Šošić.
Potpredsjednik Hrvatske gospodarske komore za trgovinu i financijske institucije Josip Zaher, iznosi da analiza raspodjele štednje na regionalnoj razini pokazuje kako je ona uz Zagreb koncentrirana u primorskim županijama.
Tako su stanovnici sedam primorskih županija krajem kolovoza 2020. godine imali kod kreditnih institucija deponirano 89,1 milijardi kuna odnosno 41,5 posto vrijednosti depozita svih hrvatskih kućanstava, a stanovnici kontinentalnih županija 125,8 milijardi kuna, kaže Zaher.
HGK u povodu Svjetskog dana štednje iznosi i kako prosječna ocjena financijske pismenosti građana Hrvatske iznosi 12,3 od ukupno 21 boda, u odnosu na 11,7 bodova iz 2015. godine. Time smo se približili prosječnoj ocjeni financijske pismenosti G20 zemalja iz 2017. koja je iznosila 12,7 bodova i nalazimo se iznad prosjeka (12 bodova) svih zemalja uključenih u to istraživanje (Bugarska, Crna Gora, Gruzija, Moldavija, Sjeverna Makedonija i Rumunjska).