Globalne kompetencije ispitivane su kao skup znanja, vještina, stavova i vrijednosti potrebnih učenicima za skladan život u multikulturnim društvima, uspjeh na promjenjivom tržištu rada, učinkovito i odgovorno korištenje medijskih platformi te podržavanje ciljeva održivog razvoja.
Ovom objavom rezultata globalnih kompetencija učenika zaokružen je sedmi ciklus OECD-ova istraživanja PISA 2018, izvijestio je u četvrtak Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja (NCVVO) o netom objavljenim rezultatima istraživanja.
Globalne kompetencije ispitivane kao dodatna inovativna domena
NCVVO podsjetio je kako je u proljeće 2018. u PISA istraživanju čitalačke, matematičke i prirodoslovne pismenost sudjelovalo 6609 hrvatskih petnaestogodišnjaka iz 179 srednjih i četiri osnovne škole, te da su se, kao dodatna inovativna domena, u koju su se zemlje mogle proizvoljno uključiti, ispitivale globalne kompetencije. Rezultati PISA istraživanja čitalačke, matematičke i prirodoslovne pismenosti objavljeni su pak u prosincu prošle godine.
Kada je riječ o globalnim kompetencijama, hrvatski učenici ostvarili su 506 bodova što je, istaknuto je, bitno bolji rezultat od prosjeka koji iznosi 474 boda.
Najvišu, petu razinu postignuća koja podrazumijeva da učenici posjeduju kompleksna znanja i vještine poput kritičkoga promišljanja o globalnim zbivanjima i djelovanja u svrhu individualne i kolektivne dobrobiti, postiglo je 4,2 posto hrvatskih učenika što je u skladu s prosjekom svih ispitanika koji iznosi 4,3 posto.
S druge pak strane, osnovnu, drugu, razinu globalnih kompetencija nije dostiglo 33,3 posto hrvatskih učenika što je osjetno manje od prosjeka svih učenika koji su sudjelovali u istraživanju koji iznosi 49 posto. Objašnjeno je kako je riječ o učenicima koji ne posjeduju osnovne kompetencije potrebne za uspješno suočavanje s globalnim problemima i društvenim političkim, ekonomskim i ekološkim izazovima.
Natprosječni rezultati, ali veliki prostor za napredak
"Iako su naši učenici ostvarili natprosječne rezultate, jasno je kako postoji velik prostor za napredak, kako po pitanju globalnih kompetencija, tako i u drugim domenama PISA istraživanja", istaknula je ravnateljica NCVVO-a Ivana Katavić.
Smatra kako će Hrvatska, kada budu uvedeni nacionalni ispiti, koji su u drugim zemljama uobičajen i redovan alat vrednovanja, raspolagati temeljnim mehanizmom za uspostavu i sustavno praćenje kvalitete u obrazovanju.
"Objektivna postignuća učenika u temeljnim znanjima i kompetencijama u najvažnijim dijelovima obrazovnih ciklusa omogućit će učenicima, roditeljima i cjelokupnom obrazovnom sustavu povratnu informaciju o kvaliteti usvojenih znanja i vještina koje bi učenici trebali steći tijekom određenog obrazovnog ciklusa", ocijenila je Katavić. Dodala je kako će povratna informacija omogućiti brze reakcije i uvođenje mjera za poboljšanje obrazovnih ishoda u ključnim obrazovnim trenutcima za naše učenike.
Postignuti rezultati hrvatskih učenika ukazuju da su bitno bolje rezultate postigle djevojčice - osam bodova više od dječaka, učenici gimnazijskih programa - 574 boda odnosno 146 boda više od učenika obrtničkih strukovnih programa, učenici koji pohađaju škole u većim gradovima, te učenici povoljnijega socioekonomskoga statusa.
Od 27 zemalja sudionica najbolji prosječni rezultat ostvarili su Singapur (576 bodova), Kanada (554 boda), Hong Kong (542 boda) te Ujedinjeno Kraljevstvo (534 boda), a najlošije rezultate Filipini (371 bod), Maroko (402 boda) te Kazahstan i Indonezija (408 bodova).
Hrvatski učenici iskazali veću osviještenost o globalnim problemima
NCVVO je izvijestio da su hrvatski učenici, njihovi roditelji i ravnatelji škola popunili i dodatni upitnik kojim se ispitivani stavovi te kontekstualni čimbenici koji mogu imati utjecaj na postignuća učenika u području globalnih kompetencija, a pristupilo je 66 od 79 zemalja sudionica PISA 2018 istraživanja.
Istaknuto je kako su tako, hrvatski učenici u odnosu na prosjek zemalja OECD-a, iskazali veću osviještenost o globalnim problemima poput migracija, ravnopravnosti muškaraca i žena, te međunarodnih sukoba kao i veći stupanj samoučinkovitosti, pri čemu bitno veću osviještenost i samoučinkovitost iskazuju učenici povoljnijega socioekonomskoga statusa.
Roditelji hrvatskih učenika također su izrazili veću razinu osviještenosti o globalnim problemima u usporedbi s prosječnim rezultatom u 14 zemalja koje su popunjavale i upitnik za roditelje.
Hrvatski učenici iskazali su pak prosječan interes za učenje o drugim kulturama, prosječnu razinu uvažavanja ljudi različitoga kulturnog podrijetla, nešto nižu razinu kognitivne prilagodljivosti kao sposobnosti prilagođavanja mišljenja i ponašanja novoj situaciji, kulturnoj sredini i okolnostima prilikom interakcija s ljudima iz drugih kultura, te niži stupanj razumijevanja različitih perspektiva.
Stavovi hrvatskih učenika prema imigrantima pozitivniji su u odnosu na prosjek zemalja OECD-a.
Više od 90 posto hrvatskih učenika izjavilo je da govori dva ili više jezika, što je značajno više u odnosu na prosjek zemalja OECD-a koji iznosi 68 posto, pri čemu više jezika govore djevojčice, učenici povoljnijega socioekonomskoga statusa, te učenici čiji roditelji i sami govore veći broj jezika.
Ali, hrvatski učenici su, u usporedbi s vršnjacima iz zemalja OECD-a, u manjoj mjeri spremni poduzeti aktivnosti vezane uz lokalne i globalne probleme, a i bitno više primjećuju diskriminacijsko ponašanje većega broja svojih nastavnika.
Prema procjenama ravnatelja, teme vezane uz globalne probleme i međukulturno učenje manje su uključene u školske i nastavne kurikule u Hrvatskoj u odnosu na zemlje OECD-a.