FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

Eurostat: Hrvatska među 17 članica EU s viškom u proračunu u 2019.

Autor: Magdalena Linde

LUXEMBOURG, 22. listopada 2020. (Hina) - Hrvatska je uz još 16 zemalja Europske unije (EU) u 2019. bilježila višak u proračunu, ali je javni dug bio iznad gornje propisane granice od 60 posto BDP-a, pokazala je u četvrtak druga procjena Eurostata.

U prosjeku je 27-člani EU u 2019. bilježio proračunski manjak od 0,5 posto BDP-a, izračunao je europski statistički ured, snizivši travanjsku procjenu za 0,1 postotni bod.

U 2018. manjak je iznosio 0,4 posto.

Eurozona je prošle godine bilježila manjak od 0,6 posto BDP-a, te od 0,5 posto u 2018., čime je statistički ured potvrdio procjene iz travnja.

Proračunski prihodi iskazani udjelom u BDP-u iznosili su u EU prošle godine 46,1 posto a rashodi 46,7 posto.

U eurozoni prihodi su iznosili 46,4 posto a rashodi 47,1 posto, utvrdio je Eurostat. 

Najveći višak u Danskoj

Ukupno je 17 zemalja EU-a prošle godine bilježilo višak u proračunu, bilježi Eurostat u novom izvješću.

Daleko najveći višak iskazan udjelom u BDP-u ostvarila je Danska, od 3,8 posto. Slijede Luksemburg s 2,4 posto, Bugarska s 1,9 posto i Nizozemska s 1,7 posto. U Njemačkoj, Grčkoj i na Cipru višak je iznosio 1,5 posto.

Skupinu zemlja s viškom iskazanim udjelom u BDP-u nižim od jedan posto predvodi Austrija s 0,7 posto. Slijede Irska, Malta, Slovenija i Švedska s po 0,5 posto.

Hrvatska je u 2019. bilježila višak opće države iskazan udjelom u BDP-u od 0,4 posto, čime je potvrđena procjena iz travnja. Blago je podignut iznos viška, za 112 milijuna kuna, na 962 milijuna kuna. U 2018. višak iskazan udjelom u BDP-u iznosio je 0,2 posto.

Višak su prošle godine bilježile i Češka i Litva, od 0,3 posto, te Portugal i Estonija, od 0,1 posto.

Proračunski manjak na gornjoj dopuštenoj granici u EU od tri posto BDP-a bilježila je Francuska, dok ju je Rumunjska premašila s manjkom od 4,4 posto, stoji u Eurostatovom izvješću.

Dug EU-a i eurozone smanjen u 2019.

Na razini 27-članog EU-a javni je dug iskazan udjelom u BDP-u u 2019. pao na 77,6 posto, sa 79,6 posto u godini ranije, izračunao je Eurostat.

Time je neznatno snizio travanjske procjene.

U eurozoni javni dug iskazan udjelom u BDP-u prošle je godine iznosio 84 posto, čime je potvrđena procjena iz travanjskog izvješća.

Podatak za 2018. blago je podignut i pokazuje dug iskazan udjelom u BDP-u od 85,8 posto. 

Najveći javni dug u Grčkoj

Ukupno je 11 zemalja EU-a u 2019. prekoračilo gornju dopuštenu granicu duga iskazanog udjelom u BDP-u od 60 posto, bilježi Eurostat.

Najveći udio javnog duga iskazanog udjelom u BDP-u imale su Grčka, od 180,5 posto, Italija, od 134,7 posto, i Portugal, od 117,2 posto.

Dug nešto manji od vrijednosti BDP-a bilježile su Belgija i Francuska, od 98,1 posto, potom Španjolska, od 95,5 posto, i Cipar, od 94 posto.

Hrvatska je u 2019. godini bilježila javni dug iskazan udjelom u BDP-u u visini 72,8 posto, odnosno 292,9 milijardi kuna. U travnju udio duga procijenjen je na 73,2 posto a iznos duga na 293,02 milijarde kuna.

U 2018. hrvatski je javni dug iznosio 74,3 posto, pokazuje novo izvješće. U travnju procijenjen je na 74,7 posto.

Najnižii je javni dug iskazan udjelom u BDP-u prošle godine bilježila Estonija, od 8,4 posto.

(Hina) xlm ygple

An unhandled error has occurred. Reload 🗙