"U Dubravi preostaje još dosta kapaciteta, uzimajući u obzir i one u kampu, odnosno šatore Hrvatske vojske. Međutim, zbog uvjeta koji su adekvatni samo u ekstremnim situacijama, tamo u ovom trenutku nismo planirali zaprimati bolesnike", istaknuo je Beroš.
Postoji i mogućnost angažiranja sekundarnih centara, odnosno specijalnih bolnica, o čemu je Beroš jutros razgovarao sa županima onih županija koje su vlasnice tih bolnica, a ostaje i treća opcija - Arena u Zagrebu te slični kapaciteti u drugim većim gradovima.
Dio hitnih covid pozitivnih pacijenata zbrinjavat će se u KB-u Dubrava, a hitni pacijenti bez covida rasporedit će se po ostalim zagrebačkim bolnicama, što je s ravnateljima već iskomunicirano. Postojala je i B opcija, da se u sve bolnice šalju oboljeli od covida-19, ali je gotovo jednoglasno odbijena.
"Ako druge bolnice ne žele primati covid-19 pozitivne bolesnike, moraju prilagoditi svoje hitne kapacitete za prijem hitnih bolesnika jer život neće stati, moramo se prilagoditi da svi hitni i ne-hitni pacijenti dobiju najbolju moguću skrb", poručio je Beroš.
Mjere za financijsku održivost na stolu premijera
Što se tiče slučaja saborskog zastupnika HDZ-a Josipa Đakića, koji se od teških simptoma covida-19 oporavlja u lječilištu na Lošinju, za koje su liste čekanja i do tri mjeseca, Beroš je rekao da ne zna gdje se on oporavlja, ali će provjeriti te informacije.
"Sve mora biti transparentno i svi pacijenti u Hrvatskoj moraju imati isti tretman", poručio je ministar.
Vezano za liste čekanja i odgađanja redovnih pregleda zbog koronavirusa, Beroš je istaknuo da od početka mandata ima dvije velike zadaće - adekvatno odgovoriti na epidemiju i reorganizirati zdravstveni sustav.
"Određene mjere, koje su usmjerene prvenstveno na financijsku održivost zdravstvenog sustava i njegovu stabilizaciju, koje uključuju redukciju lista čekanja, na premijerovu su stolu. Siguran sam da ćemo brzo razgovarati o tome jer je Vlada više nego ikad svjesna uloge zdravstva u odgovoru na ugroze", rekao je.
Dodatno opterećenje stanovništva povećanjem participacija ne bi smanjilo liste čekanja, već to treba postići kroz preraspodjelu kadrova i kapaciteta te uvid u to koliko tko radi. "Jedna od prvih mjera koje ću uvesti je kontrola radnog vremena u svim zdravstvenim ustanovama", najavio je Beroš.