Iz Parkova Dinarida pozivaju sve uključene u zaštitu prirode i upravljanje zaštićenim područjima u planinskom lancu Dinarskom luku da osiguraju izgradnju zajedničkog štita za prirodu Dinarida, kroz sinergijske planove i djelovanja, kako bi efekti pandemije koronavirusa bili što više ublaženi. Ističu potrebu pronalaska načina za unaprjeđenje regionalne suradnje jer vrijednosti dobrih praksi mogu biti od vitalnog značaja za prilagođavanje operativnog upravljanja zaštićenim prostorima.
"I pored otežane suradnje u doba pandemije svaki pojedini napor na zaštiti ugroženih vrsta, edukaciji mladih, istraživanju ekosistema, izgradnji novih sadržaja, promociji kulturne baštine, održavanju ili uspostavljanju novih aktivnosti regionalne suradnje, čini dobro svima, prirodnom i kulturnom naslijeđu Dinarida", ističu u priopćenju.
Dan zaštite Dinarida, 7. listopada, utvrđen je 29. svibnja 2019. na Generalnoj skupštini Parkova Dinarida - mreže zaštićenih područja Dinarida, u Parku prirode Blidinje u Bosni i Hercegovini. Dinaridi (Dinarski luk) predstavljaju jedan od najvećih planinskih lanaca u Europi, koji povezuje osam država jugoistočne Europe: Albaniju, Bosnu i Hercegovinu, Crnu Goru, Hrvatsku, Kosovo, Makedoniju, Sloveniju i Srbiju.
Obilježavanjem tog dana ukazuje se na važnost prirodnog i kulturnog naslijeđa zemalja Dinarskog luka, kao i isprepletenosti prirodnog bogatstva i kulturno-povijesnih vrijednosti tog posebnog prostora u Europi.
Zbog koronavirusa ove godine će proslava biti upriličena virtualno.
Covid-19 tijekom proteklih devet mjeseci u zemljama Dinarskog luka dramatično je utjecao na živote i zdravlje ljudi, donoseći gospodarske i socijalne izazove, koji mogu imati dugoročne posljedice na mnoge dijelove društva.
"Sigurno da je globalno prekomjerno i nekontrolirano korištenje prirode - krčenje šuma, prenamjena zemljišta, eksploatacija divljih vrsta, neodrživi razvoj poljoprivrede u mnogim dijelovima svijeta, utjecalo na stvaranje uvjeta za prijenos te zoonotske bolesti sa životinja na ljude", naglašavaju iz Parkova Dinarida.
Ističu i da bi pandemija mogla značajno unazaditi nekoliko desetljeća napora u uspostavljanju održivog i efikasnog sistema zaštite prirode i upravljanja u mnogim zaštićenim područjima.
Učinci pandemije vidljivi su u prvom redu kroz umanjenje gospodarskih aktivnosti, što će kroz umanjene budžete za većinu zaštićenih područja dovesti do negativnih multiplikativnih efekata na kvalitetu upravljanja.
Stoga je iznimno važno osigurati kontinuitet u osnovnim funkcijama zaštićenih područja da ne bi došlo do degradacije temeljnih vrijednosti - šumskih kompleksa, divljih vrsta, osjetljivih ekosistema.
Zaštićena područja čine preko 10 posto teritorija zemalja Dinarskog luka i osim što su jedan od centara bioraznolikosti na europskoj razini s brojnim endemskim i reliktnim vrstama, u zadnjem desetljeću su kroz razvoj održivog turizma, poljoprivrede, zanatstva, postajala sve značajnija za gospodarski razvoj svojih država