Useljenje u nove prostorije godinama željno očekuje oko 350 zaposlenika suda. No, kako sada stvari stoje u centar Splita će se nakon 13 godina iz predgrađa vratiti tek dvije trećine zaposlenika, dok će najvjerojatnije kazneni odjel i dalje ostati na Dračevcu.
Razlog tome je nedostatak prostora jer će rekonstruirana zgrada biti u istim gabaritima kao i nekadašnja robna kuća, imat će prizemlje i dva kata što je nedostatno za kompletan sud.
U kombinaciji i obližnja HEP-ova zgrada
U Ministarstvu pravosuđa i uprave Hini su potvrdili da u rekonstruiranu zgradu u Gundulićevoj ulici neće preseliti cijeli sud. Kazali su kako se razmišlja o opciji da se preostali dio Općinskog suda te Upravni sud presele u zgradu HEP-a koja se nalazi preko puta. No, zgrada HEP-a nije predviđena u proračunu za iduću godinu, a za prijenos vlasništva s HEP-a na državu potrebna je odluka Vlade.
Predsjednica Općinskog suda u Splitu Marina Boko za Hinu je izjavila da, što se tiče zgrade HEP-a, pokušava potaknuti nadležne da se ta odluka donese što prije. Kako je to je u nadležnosti Vlade pa zatražila je i sastanak s ministrom Ivanom Malenicom kako bi i taj projekt mogao ući u proračun za sljedeću godinu.
Upozorava kako će u slučaju preseljenja samo dijela suda organiziranje radnog procesa biti otežano, stvoriti će dodatne troškove jer će djelatnici obavljati posao na obje lokacije, a stvoriti će se i dodatni režijski troškovi.
Boko je otkrila da bi rekonstruirana zgrada suda trebala imati 60-ak sudnica i kabineta te podsjetila da je na Dračevcu trenutno smješteno oko 350 djelatnika od čega je pedesetak sudaca i tridesetak sudskih savjetnika. Istaknula je i kako zbog prostornih poteškoća Županijskog i Općinskog suda te Županijskog i Općinskog državnog odvjetništva ministarstvo ima namjeru iz postojeće zgrade suda u kojoj se nalazi Županijski sud iseliti zemljišnoknjižni odjel Općinskog suda.
'Može se dogoditi da sud bude smješten na 14 lokacija'
"Očekujemo kako će se dvije trećine organizacijskih jedinica koje se sada nalaze na Dračevcu smjestiti u rekonstruiranu zgradu, a ako se tijekom 2021. ne započne s pripremama za preseljenje preostalog dijela suda može se dogoditi da ovaj sud ubuduće bude smješten na 14 lokacija. Ako bi dio suda ostao na Dračevcu smatram da bi to u bitnom ometalo organizaciju i rad poslovanja suda, predstavljalo prepreku strankama i svim drugim sudionicima sudskih postupaka jer bi u tom slučaju dolazak na sud i dalje bio otežan zbog loše prometne povezanosti lokacije u Dračevcu", kazala je Boko.
Lokacije Općinskog suda u Splitu su sjedište suda u Dračevcu, ZK odjel Split u zgradi Županijskog suda, Stalne službe u Sinju, Starom Gradu, Supetru i Trogiru, posebni ZK odjeli u Kaštel Lukšiću, Omišu i Solinu te arhivska građa na dvije lokacije u Splitu, u Gundulićevoj i Biokovskoj ulici. Boko je rekla kako arhivska građa suda zauzima od 20 do 30 posto prostora na svakoj od lokacija što nije dobro i otkrila da je preseljenje suda predviđeno za kraj 2021.
Splitski odvjetnici, pak, drže kako je notorna činjenica da bi sud lakše i bolje funkcionirao ako bi mu svi odjeli, suci, službenici i namještenici bili u jednoj zgradi. Ali, rekonstruiranje Stande u sud smatraju tek privremenim rješenjem jer je za očekivati da će za desetak godina taj prostor biti nedovoljan i neadekvatan potrebama suda. Drže da je cjelovito i dugoročno rješenje moglo biti rušenje Stande i izgradnja nove, moderne i funkcionalne zgrade za potrebe svih pravosudnih tijela.
"Tako bi se dobila bolja sigurnost za rad sudaca i svih djelatnika u sudu, ali i nas odvjetnika i naših stranaka. I troškovi održavanja sudskih zgrada i opreme bili bi manji pa bi se uložena investicija brže isplatila kroz te uštede. Takva bi investicija predstavljala dugoročno rješenje čime bismo pokazali našu brigu i za generacije koje dolaze, a takva akcija države bi se mogla tretirati kao dio plana sustavnog ulaganja u sudske zgrade", rekla je Zdenka Monterisi predsjednica Odvjetničkog zbora Splitsko-dalmatinske županije Hrvatske odvjetničke komore.
Zbog udaljenosti Dračevca izgubljene tisuće odvjetničkih radnih sati
Odvjetnici ne žele vjerovati da postoji mogućnost kako će dio zaposlenika suda nastaviti rad na Dračevcu, a dio odseliti jer bi se riješio samo manji dio problema. Monterisi posebno ukazuje na neriješen problem osoba s invaliditetom i onih smanjene pokretljivosti koje nemaju pristup sudu na Dračevcu pa im se godinama krše osnovna ustavom zaštićena prava. Ukoliko dio suda ostane na Dračevcu nužna je i hitna ugradnja rampe i lifta, poručuje odvjetnica.
Kaže kako im ostaje nada da će izgradnju, rekonstrukciju i opremanje suda sufinancirati grad Split i Splitsko-dalmatinska županija kao što su to u svojim sredinama učinili Bjelovar, Dubrovnik, Šibenik i drugi.
I ono ne manje bitno na što ukazuju odvjetnici je vrijeme jer im svaki odlazak i povratak sa suda uzima sat vremena, potom čekanje u zgradi još sat ili dva pa kada se ta brojka pomnoži s brojem odvjetnika dolazi se do tisuća izgubljenih mjesečnih radnih sati koji su mogli biti korisno utrošeni za posao koji bi odvjetniku bio plaćen.
Neslužbeno se doznaje da će se tijekom rekonstrukcije postojeće građevine osigurati i konstruktivne pretpostavke za mogućnost nadogradnje još jednog kata pa bi s obzirom na to Ministarstvo pravosuđa i uprave moglo zatražiti lokacijsku dozvolu za nadogradnju te dodatne etaže koja bi pokrila onu jednu trećinu zaposlenika suda koji u nedostatku prostora u Standi trebaju i dalje ostati na Dračevcu.
Arhitekti ukazuju da bi bila šteta tu konstruktivno moguću nadogradnju ne iskoristiti u kontinuitetu već započetih radova, za dobrobit suda i građana Splita.
Piše: Žaklina Jurić