Tijekom protekle godine Macron je pokušavao smanjiti nepovjerenje između Rusije i zapada u nadi da će privoliti Moskvu da pomogne u rješavanju najtežih svjetskih kriza.
No Macronova nastojanja uznemirila su druge vlade članica EU-a, posebice one na istoku koje su nakon okončanja Hladnog rata izbjegle iz orbite Moskve. One kažu da nije bilo promjena koje bi zaslužile zatopljenje odnosa, koji su se drastično zahladili nakon ruske intervencije u Ukrajini 2014.
Za prvog posjeta francuskog predsjednika baltičkim državama od 2001. godine, nije, međutim, izgledalo da Macron odustaje od svoje strategije iako se francuski dužnosnici slažu da nije dala mnogo rezultata.
"Kako mi vidimo stvari, ako želimo graditi mir na europskom kontinentu moramo raditi s Rusijom", rekao je Macron na konferenciji za medije s predsjednikom Litve.
"Kažem to na tlu koje je proživjelo najgora vremena, pretrpjelo ugnjetavanja i smrti. No ne možemo se ponašati ako da je Europa otok daleko od Rusije", dodao je Macron.
Francuski predsjednik je potvrdio i da će se u utorak iza zatvorenih vrata sastati sa čelnicom bjeloruske oporbe Svetlanom Tihanovskom, što pokazuje balansiranje Pariza između obrane demokratskih ideala i želje da ne provocira Rusiju.
Predsjednici Francuske i Litve su se na sastanku u Vilniusu složili da EU na ovotjednom skupu na vrhu treba donijeti odluku o sankcijama Bjelorusiji, rekao je predsjednik Litve Gitanas Nauseda.
"Složili smo se da Europska unija ne može gubiti vrijeme i mora učiniti sve kako bi se na idućem summitu čelnika EU-a sankcije raspravile, dogovorile i potvrdile" , rekao je Nauseda novinarima nakon razgovora s Macronom.
Macron je na pitanje o trovanju kritičara Kremlja Alekseja Navaljnog ponovio da Rusija da treba dati objašnjenja tog slučaja ili se suočiti s međunarodnim posljedicama, ne navodeći kakve bi one mogle biti.