"Pandemija covid-19 stavila je u prvi plan zdravstvene djelatnike, zdravstvene sustave te našu osobnu odgovornost za vlastito zdravlje i zdravlje ranjivih skupina društva. Ne znamo što pandemija dalje nosi, no znamo da je briga o vlastitom srcu sada važnija nego ikad", priopćila je u ponedjeljak voditeljica Odjela za srčano-žilne bolesti HZJZ-a Verica Kralj.
Kardiovaskularne bolesti (KVB) su vodeći uzrok smrti u svijetu, a njihovi uzroci su mnogobrojni - od pušenja, dijabetesa, visokog krvnog tlaka, pretilosti, nepravilne prehrane, tjelesne neaktivnosti, do zagađenja zraka.
U vrijeme pandemije covid-19, osobe koje boluju od KVB-a izložene su dvostrukoj prijetnji - povećanom riziku od razvoja teže kliničke slike bolesti uzrokovane covidom, ali su i u strahu tražiti pomoć vezano za svoje postojeće kardiovaskularne probleme, istaknula je Kralj.
Covid i KVB
HZJZ preporučuje brigu o svom srcu tako da se ljudi nastave baviti tjelovježbom, jedu uravnoteženo i naspavaju se. Trebaju komunicirati s drugima, održavati prijateljstva i kontakte s obitelji.
Preporuka je i da prekomjerno ne čitaju i slušaju o pandemiji te da pritom koriste samo provjerene izvore, da stres ne liječe pomoću alkohola i droge, ali i da ne izbjegavaju posjet hitnoj službi ili svom liječniku zbog straha od zaraze jer je puno opasnije dobiti srčani ili moždani udar nego zaraziti se covidom. Kralj je istaknula da je srčane bolesnike važno osvijestiti da su ordinacije primarne zdravstvene zaštite, bolnice, hitni prijemi sigurna mjesta i da ako imaju potrebe ići, trebaju ići.
Starije osobe i osobe s kroničnim bolestima, od kojih se posebno ističu KVB te osobe s oslabljenim imunološkim sustavom imaju veći rizik za nastanak težih kliničkih slika bolesti covid-19 i povećan letalitet. Također, značajan udio pacijenata može razviti srčano oštećenje tijekom covida-19, bez obzira je li prethodno postojala srčana bolest ili nije.
Kod kroničnih bolesnika, pri pojavi ozbiljnih znakova infekcije, kao što je teško disanje, stezanje ili bol u prsnom košu, vrlo visoka tjelesna temperatura, osoba bi odmah trebala potražiti liječničku pomoć.
U Hrvatskoj je 2019. od KVB-a umrlo 22.020 osoba
Kardiovaskularne bolesti uzrok su 17,9 milijuna smrti u svijetu godišnje, a procjenjuje se da će do 2030. godine biti uzrokom 23 milijuna smrti. U Hrvatskoj su KVB također na vrhu ljestvice smrtnosti, a od njih je 2019. umrlo 22.020 osoba, odnosno 42,5 posto ukupno umrlih.
KVB su uzrok smrti 47,9 posto umrlih žena i 36,9 posto umrlih muškaraca. Posljednjih 15-ak godina prisutan je pozitivan trend smanjenja smrtnosti od KVB u Hrvatskoj, a u usporedbi s Europom, Hrvatska spada među zemlje koje imaju srednje visoke stope KV smrtnosti.
Neke zemlje izvješćuju o smanjenom broju hospitalizacija zbog kardiovaskularnih bolesti i zasebno infarkta miokarda, koji je akutno i hitno stanje, pa je HZJZ napravio analizu hospitalizacija od infarkta miokarda za prvih šest mjeseci ove godine te ju usporedio s 2019. godinom u istom periodu za bolnice u Zagrebu.
Liječnici apeliraju da građani redovito kontroliraju svoje zdravlje
Iz prvih preliminarnih rezultata, vidljivo je da je od 1. siječnja do 30. lipnja broj hospitalizacija u bolnicama Zagreba za infarkt miokarda manji u prosjeku za 14 posto. U idućem koraku napravit će analizu po mjesecima jer je moguće da je smanjenje veće u vrijeme lockdowna i većeg broja novooboljelih od covida.
"Apeliramo na sve građane da čuvaju svoje srce. Uslijed pandemije koronavirusa prevencija je važnija no ikada, pogotovo kada znamo da su upravo kardiovaskularni bolesnici rizični za razvoj težih simptoma bolesti COVID-19", naglasio je akademik i upravitelj Zaklade "Hrvatska kuća srca" Davor Miličić.
Također, važno je da svi oni koji imaju visoki rizik od razvoja kardiovaskularnih bolesti posjete liječnika i obave preglede bez obzira na pandemiju koronavirusa, dodao je.