„Zrakoplovi ponekad krivudaju između različitih blokova zračnog prostora, što povećava kašnjenja i potrošnju goriva”, kazala je u utorak europska povjerenica za promet Adina Valean, predlažući reformu europskog sustava upravljanja zračnim prometom.
Prošle godine takve rute leta i kašnjenja stajali su EU šest milijardi eura i uzrokovali ispuštanje 11,6 milijuna tona CO2, ističe Komisija.
Izvanredne mjere uvedene 2018. i 2019. za vrijeme krize kapaciteta zračnog prometa rezultirale su preusmjeravanjem letova, što znači da bi emisije koje se može izbjeći mogle iznositi 10 posto ukupnog iznosa.
Zrakoplovi koji lete na nižim visinama također troše više goriva.
Valean je na konferenciji za novinare kazala da bi učinkovit sustav upravljanja zračnim prometom s izravnijim rutama leta smanjio emisije CO2 kao i troškove za zrakoplovne kompanije.
Da bi se to postiglo, Komisija je predložila da bi se naknade za zračni promet trebale temeljiti na utjecaju leta na okoliš.
Zauzima se i za europsko tržište za podatkovne usluge o zračnom prometu.
Prijedlog je objavljen u vrijeme kada europske zrakoplovne kompanije, pogođene pandemijom koronavirusa, traže veću fleksibilnost u upravljanju zračnim prometom kako bi lakše prilagodile kapacitete potražnji.
Broj putnika u zračnom prometu pao je u prva dva tjedna rujna 73 posto, po podacima udruženja zrakoplovnih kompanija ACI Europe.
Reformom se želi modernizirati inicijativu Jedinstveno europsko nebo iz 2004. kojom se željela okončati fragmentiranost europskog zračnog prostora i poboljšati sigurnost i troškovna učinkovitost.
Komisija je predložila reviziju pravila 2013., ali europske vlade nisu se uspjele dogovoriti jer su se Britanija i Španjolska sporile oko zračne luke na Gibraltaru. Nakon brexita to više nije zapreka.
Prijedlog EK moraju odobriti Europski parlament i Vijeće EU-a koje predstavlja 27 država članica EU-a da bi stupio na snagu.