Čelnici 27 zemalja članica okupit će se u četvrtak popodne na dvodnevnom samitu na kojem će razgovarati o jačanju jedinstvenog europskog tržišta, industrijskoj politici i digitalnoj transformaciji te o vanjskoj politici, posebice o odnosima s Turskom, Rusijom i Kinom.
Sljedeći tjedan se prije samita održavaju tri sastanka zemalja članica na ministarskoj razini. U ponedjeljak se sastaju ministri vanjskih poslova i ministri poljoprivrede, a u utorak ministri za europske poslove.
Šefovi diplomacija zemalja članica razgovarat će o stanju u Libiji, odnosima s Afričkom unijom te o Bjelorusiji.
Vijeće za opće poslove u utorak će razgovarati o pripremama za samit čelnika država članica.
Europska unija već godinama pokušava promijeniti svoju politiku azila nakon velikog priljeva migranata 2015. i 2016. godine.
Raniji prijedlog Komisije za reformu Dublinske uredbe iz svibnja 2016. nije prošao zbog protivljenja dijela zemalja članica obvezujućim kvotama za raspodjelu izbjeglica.
Komisija je tada predložila uvođenje automatskog mehanizma raspodjele tražitelja azila po zemljama članicama u slučajevima kada u vanjskim članicama naglo poraste broj izbjeglica.
Tim se prijedlogom željelo olakšati teret s kojima se suočavaju južne članice EU-a Italija i Grčka u koje izbjeglice prvo ulaze. Prijedlog je naišao na žestok otpor u nekim članicama, posebice u Poljskoj, Mađarskoj i Slovačkoj.
Povjerenica za unutarnje poslove Ylva Johansson najavila je prije nekoliko dana da novim prijedlogom nitko neće biti naročito zadovoljan, što može biti dobra osnova za prihvaćanje kompromisa budu li svi podjednako nezadovoljni.
Johansson je istaknula kako je očito da solidarnost na dobrovoljnoj osnovi ne funkcionira i da mora postojati određeni mehanizam obvezujuće solidarnosti. Pojedinosti novoga prijedloga Komisije još nisu poznate, ali ima naznaka da nova definicija solidarnosti ne mora uključivati obvezujuće kvote za raspodjelu tražitelja azila, nego da se ona može pokazati i u drugim oblicima.