Kreditna agencija Standard&Poor's u petak je potvrdila kreditni rejting Hrvatske BBB-/A-3, uz stabilne izglede.
"Dobre vijesti za Hrvatsku, pozitivno gledamo na tu vijest, najvažnije je da potvrđen investicijski kreditni rejting, uz stabilne izglede", rekao Marić u izjavi novinarima pred Ministarstvom financija.
Podsjetio je da je Vlada još na početku prošlog mandata kao jedan od strateških ciljeva na gospodarsko-financijskom planu označila povratak Hrvatske u zonu kreditnog investicijskog rejtinga. "I to smo označili do kraja mandata, međutim to se dogodilo i nešto prije kraja mandata, još 2019. godine, što je dobra stvar, jer to je područje gdje Hrvatska treba biti, gdje pripada", rekao je Marić, koji se nada da se Hrvatska više nikada nećemo vratiti u zonu ispod investicijske kategorije.
Izvješće S&P-a ponajviše se referira na korona krizu koja je pred sve zemlje pa i Hrvatsku stavila nove izazove, podsjetio je Marić, kojemu je zato izuzetno važno što smo očuvali kreditni rejting.
Izvješće je, smatra, potvrda relevantnog međunarodnog aktera da smo učinili neke dobre stvari, prije svega vezano uz koronu.
"Sada smo i na ovaj način dobili potvrdu da su mjere koje smo stavili u funkciju na ovom gospodarskom planu bile i pravovremene ali i adekvatne. Posebno mi je drago da smo u ovu krizu ušli puno spremniji nego u onu krizu 2008. godine", rekao je, dodajući da su napravljeni i iskoraci po pitanju smanjenja vanjskih neravnoteža, prije svega tekućeg računa platne bilance.
Istaknuo je da se veliki fokus stavlja na fiskalnu politiku, da su proteklih godina i proračunski višak i smanjivanje javnog duga zapravo doprinijeli tome da Hrvatska ima ovakav manevarski prostor koji smo imali na početku izbijanja krize.
Dobro je, kaže Marić, što je S&P prepoznao da je HDZ na zadnjim parlamentarnim izborima "osvojio snažan mandat što je zalog i garancija da će se reforme nastaviti, odnosno njihova provedba ne bi trebala biti upitna".
Agencija S&P, smatra ministar financija, dobro prepoznaje da pred Hrvatskom stoji velika prilika, unatoč svim izazovima. Pritom je spomenuo fond EU-a "Nova generacija" u smislu i ukupnog obujma, ali još važnije u tome da se provode reforme, da se vrše investicije, kako javnog tako i privatnog sektora.
"Gledamo to kao pozitivan pritisak i od strane kreditne agencije jer u tome gledaju izglede za ubuduće. Jer ukoliko bi se gospodarska situacija dodatno pogoršala, fiskalna pozicija i vanjske neravnoteže se proširila da je to onda rizik da kreditni rejting ide prema dolje, ali i da postoji nešto što je pozitivan pomak rejtinga ako iskoristimo ove prilike koje su pred nama i na to treba staviti fokus", naglasio je Marić.
Puni oporavak ne možemo očekivati prije kraja 2022.
Podsjetio je i da su projekcija S&P-a za ovu su godinu nešto bolje nego što su bile originalno, najavljujući da će idući tjedan na Vladi biti smjernice ekonomske i fiskalne politike, a brojke su gotovo u potpunosti na istom tragu kao i one S&P-a.
S&P sada procjenjuje da će se hrvatsko gospodarstvo ove godine smanjiti osam posto, čime je ublažena procjena te agencije iz svibnja kada je predviđala 9-postotni pad. U 2021. trebalo bi porasti 5,6 posto i dosegnuti pretpandemijsku razinu 2022., godinu dana ranije no što je agencija procijenila u svibnju.
"I mi očekujemo bolje izvršenje godine u odnosu na ono što smo očekivali u travnju i svibnju, a što se tiče iduće godine također očekujemo rast, tu ćemo biti oprezni u predviđanjima. Ali ono što je vrlo izvjesno je da puni oporavak ne možemo očekivati prije kraja 2022. godine", rekao je Marić dodavši da smo u dobrim vremenima pokazali da treba raditi dobro i puno jer se nikad ne zna kakva vrsta krize može nastupiti.
Odgovono ponašanje nam jedino može garantirati adekvatni prolaz kroz turbulentna vremena i krize, poručio je.
Afere trebaju biti dobre lekcije da se stvari isprave i sustav popravi
Odgovarajući na niz novinarskih upita u vezi najnovije korupcijske afere u slučaju Janaf i dvojice saborskih zastupnika, Marić je kazao da to nisu ugodne stvari, ali i kako to trebaju biti dobre lekcije da se takve stvari isprave i ako se može u sustavu nešto popraviti da se popravi.
Upitan ide li Vlada u smjeru uvođenja transparentnog sustava financiranja lokalnih zajednica, kao u Bjelovaru, rekao je da se radi na tome i da ima jako dobrih primjera. Transparentnost u trošenju proračunskog novca, novca svih poreznih obveznika, nužan je uvjet građenju povjerenja o kojem govorimo, poručio je.
Marić je i na upite oko osoba koje su umiješane u korupcijske afere a donatori su niza političkih stranaka, poručio da bilo koje iskustvo, pa i neugodno, treba iskoritisti da se sustav ako treba dopuni i dogradi. Sustav treba konstantno graditi, dorađivati unapređivati da jednostavno prevenira takve vrste događanja, ponovio je.
Izmjene poreza na dohodak - država neće ostavljati lokalne jedinice bez adekvatnih mjera
Odgovarajući na pitanja oko najavljenih poreznih izmjena, podsjetio je da se planira smanjenje stope poreza na dobit s 12 na 10 posto, što će se odnositi na gotovo 93 posto obveznika tog poreza odnosno na one čiji je prihod manji od 7,5 milijuna kuna godišnje. Za sve koji imaju prihod veći od toga porez na dobit ostaje 18 posto.
Porez na dobit prihod je državnog proračuna, a Marić podsjeća da se na jučerašnjem sastanku sa županima i predstavnicima udruga gradova i općina više razgovaralo o najavljenim izmjenama poreza na dohodak, koji je prihod lokalnih jedinica.
Kod poreza na dohodak planirano je smanjenje stopa - s 36 na 30 posto te s 24 na 20 posto, što je za lokalne jedinice gubitak prihoda od oko dvije milijarde kuna. Porez na dohodak prihod je općina, gradova i županija i naš je pristup da nećemo okretati leđa i ostavljati lokalne jedinice bez adekvatnih mjera, rekao je Marić.
Stoga će prijedlog ići u smjeru povećanja udjela gradova, općina i županija u porezu na dohodak, kao i promjena kod fonda izravnanja koji više neće puniti lokalne jedinice već država.
Naime, fond izravnanja sada pune sve lokalne jedinice, a ta sredstva idu onima koji su gospodarski slabiji. Sada činimo sljedeće - taj fond se i dalje raspodjeljuje za gospodarski slabije općine, gradove i županije, ali ga neće više puniti svi, već državni proračun. Mi na sebe kao središnja država preuzimamo tu obvezu, objašnjava Marić.
Fond izravnanja 'teži' nešto više od dvije milijarde kuna. Time se u potpunosti neutralizira gubitak lokalnih jedinica zbog smanjenja stopa poreza na dohodak, rekao je, podsjećajući i da je zbog koronakrize država pomogla lokalnim jedinicama i putem beskamatnih zajmova, a do sada je za to odobreno oko 1,4 milijarde kuna.
Na novinarske upite o mogućem odlasku BAT-a iz Hrvatske odnosno gašenju proizvodnje u Kanfanaru, Marić je odgovorio da su razgovori u tijeku. Podsjeća kako Hrvatska ima drugi najniži trošarinski sustav za cigarete i duhanske proizvode, ali i kako zemlje u okruženju, koje nisu članice EU-a nemaju obvezu usklađivanja trošarinskog sustava, što onda strava problem legalnog ali i nelegalnog prometa duhanskim proizvodima.
To su stvari o kojima smo vodili otvoren dijalog, što će se dogoditi vidjet ćemo narednih dana i tjedana, rekao je ministar financija, koji se nada i da će biti prihvaćeni argumenti kako je Vlada sve vrijeme radila na unapređenju uvjeta poslovanja, uz ostalo i poreznim rasterećenjima.
Marić je dobrom i pozitivnom viješću ocjenjuje nedavnu objavu da švedska Stillfront grupa kupuje hrvatski Nanobit, za 148 milijuna dolara (gotovo milijardu kuna). To su dobri primjeri, one pozitivne stvari, a nisu jedini, rekao je, ocjenjujući kako to nisu dobre vijesti samo za te kompanije, već izvrsna reputacijska stvar za cijeli IT sektor.