"Sukladno najnovijim znanstvenim spoznajama, zaraznost se značajno smanjuje nakon sedmog dana bolesti pa se predlaže da se osobe u izolaciji otpuštaju nakon desetog dana, ako u zadnja 24 sata nemaju simptome. Izuzetak su osobe koje imaju teže oblike bolesti, pneumoniju, gdje otpust ovisi o kliničkoj procjeni. U tijeku je stručna epidemiološka rasprava o mogućim procjenama tih smjernica u Hrvatskoj", rekao je Beroš.
Najveće infektološke klinike bilježe pad broja hospitaliziranih
No, samoizolacija će zasad ostati 14 dana, iako se i to područje pažljivo prati te će u budućnosti biti predmet rasprava.
Beroš je izvijestio da dvije najveće infektološke klinike u Hrvatskoj, zagrebačka i splitska, unatrag tjedan dana bilježe pad broja hospitaliziranih, dok je na razini Hrvatske postotak hospitaliziraih u odnosu na tjedan ranije dva posto veći.
Od početka epidemije postotak umrlih u odnosu na broj zaraženih u Hrvatskoj je 1,68, dok je u svijetu prosjek 3,6. Također, u proteklih tjedan dana broj aktivnih slučajeva se smanjio za gotovo 18 posto.
U Hrvatskoj je trenutno 2108 aktivnih slučajeva. Danas imamo ukupno 300 hospitaliziranih, što je u odnosu na tjedan dana ranije 20 manje, dok su na respiratoru 24 osobe.
U proteklih tjedan dana na bolničko liječenje primljeno je 86 pacijenata, a otpušteno ih je 180. Srednja dob zaraženih je 42,1 godina.
U zadnjih tjedan dana zabilježena je zaraza kod 72 zdravstvena djelatnika, a 545 ih je u samoizolaciji.
Na osnovu zahtjeva županijskih stožera Ministarstvo zdravstva donijelo je odluku po kojoj se Specijalna bolnica za ortopediju Biograd na moru i Specijalna bolnica za medicinsku rehabilitaciju Thalassoterapia iz Crikvenice određuju ustanovama za privremeno pružanje zdravstvene skrbi oboljelima od Covida-19.
Provode se i privremene preraspodjele zdravstvenih radnika iz matičnih ustanova u one gdje postoji potreba, kako bi se svim pacijentima osiguralo optimalno pružanje zdravstvene skrbi.
U bolničkom sustavu nastoje se adekvatno zbrinuti i svi ostali
"U bolničkom sustavu ulažu se iznimno veliki napori kako bi se, uz zbrinjavanje bolesnika s koronavirusom, adekvatno zbrinuli i svi ostali, a to su hitni, žurni, prioritetni, onkološki pacijenti, vunerabilne skupine te teški kronični pacijenti", napominje Beroš.
Kratkoročni učinci epidemije na zdravlje stanovništva su pod kontrolom te se poduzimaju koraci za suzbijanje dugoročnih posljedica na najmanju moguću mjeru. "Posebna briga posvećena je onkološkim pacijentima u aspektima ranog otkrivanja bolesti, dostupnosti liječenja i smanjivanju smrtnosti", rekao je.
Ponovno su pokrenuti preventivni pregledi za otkrivanje raka dojke i debelog crijeva, a terapija se provodi kontinuirano i bez odgode. Prošlog tjedna pokrenut je ponovno i program ranog otkrivanja slabovidnosti kod djece.