WWF je priopćio da novo istraživanje upozorava na ozbiljne prijetnje koje klimatska kriza donosi zemljama u razvoju. Očekuje se znatan pad biomase riba do 2100. godine, u nekim tropskim regijama do 30 i 40 posto, što će najviše osjetiti zajednice koje ovise o ribarstvu kao glavnom izvoru hrane i prihoda.
"Prema rezultatima istraživanja, klimatske promjene imaju iznimno izražene negativne posljedice na većinu vrsta riba koje se love u malom gospodarskom ribolovu, uključujući one komercijalno najvažnije kao što su srdele, inćuni i tuna. Čak prema 'blažem scenariju' u kojem će se globalno zatopljenje ograničiti na 1,5 stupnjeva Celziusa, mnoge morske vrste bit će u opasnosti od gubitka staništa i izvora hrane", ističe WWF.
WWF-ov stručnjak za mora i oceane Philipp Kanstinger tvrdi kako će nadolazeća desetljeća mnogim vrstama donijeti borbu s visokim temperaturama, koje će nadilaziti granicu topline unutar koje one mogu napredovati i razvijati se. To će uvelike utjecati na populacije i obrasce raspodjele morskih vrsta, a manje ribe znači manje hrane i manje prihoda za ljude čiji životi ovise o moru.
"Posljedice toplijih oceana će na male ribare, koji su zaslužni za polovicu svjetske proizvodnje ribe, imati velik i neproporcionalan utjecaj", poručuje Kanstinger.
Primjeri pokazuju da je mali gospodarski ribolov već sad pod snažnim utjecajem klimatske krize, a neka od najčešćih opažanja ribara uključuju neobično visoke temperature mora, smanjenu dostupnost ribe zbog pada brojnosti ribe u morima ili promjena u njihovoj distribuciji te promjene unutar samih vrsta.
Ribari također svjedoče promjenama u morskim ekosustavima, pri čemu ih najviše zabrinjava umiranje i nestanak koraljnih grebena, ključnih mrijestilišta i rastilišta riba, a uz to su i dom za čak 25 posto cjelokupnog morskog života. Upravo su oni najteže pogođeni utjecajima klimatskih promjena na mora i oceane.