Prvog je miša osmislio još 1963. godine, vodeći se idejom kolege Douglasa Engelbarta, dok su obojica radila na prvim verzijama osobnih računala, piše BBC.
Dva desetljeća kasnije miš će postati jedan od standardnih dijelova kompjutorske opreme, u vrijeme kada su osobna računala postala popularna.
Vijest o Englishovoj smrti američkim je medijima potvrdila njegova supruga.
Smeđa kutija
English je prva osoba koja je koristila miša pošto je izradio prototip u sklopu istraživačkog projekta pokrenutog s Dougom Engelbartom na Istraživačkom institutu Stanford.
Izvorna je zamisao Engelbartova, no on ju je iznio samo "u kratkim crtama", a za izradu je bio zadužen Bill English. Njegovu prvu verziju miša činila je drvena kutija s jednim gumbom, a ispod nje su bila postavljena dva kotrljajuća kotačića pod kutom od devedeset stupnjeva, koja su evidentirala horizontalno i vertikalno kretanje.
Dvojac je u eksperimentu od korisnika zatražio da isprobaju miša zajedno s drugim uređajima poput olovke ili joysticka te su otkrili da je miš njihov prvi izbor. O tomu su napisali rad koji je u znanstvenim krugovima godinama ostao nezamijećen.
Godine 1968. prvi su put predstavili miša, kao i proces obrade riječi, mogućnost videokonferencija i poveznice koja je nalikovala današnjem Internetu.
Ova je prezentacija kasnije nazvana "majkom svih prezentacija".
Kako je došlo do naziva miš?
Po nekim podacima naziv 'miš' nastao je tako što je kabel podsjećao na rep, a po drugima se kursor u to vrijeme zvao "mačka", jer je 'jurio' novi uređaj.
No ni English ni Engelbart nisu se uspjeli sjetiti tko je i zašto odlučio da se uređaj nazove mišem.
"Morali smo ga nekako nazvati. 'Smeđa kutija s gumbima' nije bio dobar izbor. Bilo nam je jasno da trebamo kratak naziv", ispripovijedao je svojedobno English.
Istraživački institut Stanford napustio je 1971. godine te prešao u poznati Xeroxov Centar za istraživanja Park.
Ondje je kotačiće na mišu zamijenio lopticom, što je dizajn koji će se koristiti idućih nekoliko desetljeća. Sličan je dizajn ranije testirala njemačka tvrtka Telefunken.
English je umro 26. srpnja u svojemu domu u Kaliforniji, a Engelbart je preminuo godine 2013. u dobi od 88 godina.
Niijedan se nije obogatio od svojeg izuma, koji je patentirao njihov tadašnji poslodavac, a prava na intelektualno vlasništvo istekla su 1987. godine, prije nego što je miš postao jedan od najpoznatijih uređaja na planetu.
Nakon Engelbartove smrti English je za BBC među ostalim kazao: "Jedini novci koje je Doug dobio bilo je 50.000 dolara od Xeroxa, nakon što je Xerox Park počeo koristiti miša".
Dizajn je prisvojio i Apple za jedan od svojih prvih kompjutora, Lisu, no ni od Applea nismo dobili ni centa, kazao je English.