Zgroženi tom praksom pozvali su na strože inspekcije nad onima koji državna sredstva uzimaju samo zbog financijskog dobitka.
Prijatelji životinja u priopćenju upozoravaju na bašćutnu praksu, u ovom slučaju ostavljanja magaraca na nenaseljenim i teško dostupnim dalmatinskim otocima, prepuštajući ih sporom ugibanju od gladi, žeđi i vrućine.
"Nesretne životinje u lošem su stanju i prepuštene umiranju na otoku na kojemu nema hlada, pitke vode ni hrane te je jedan od najsurovijih otoka na Kornatima", naglašavaju. Upozorili su da nadležna tijela ne provode sustavne kontrole, pa nema ni sankcija.
"Prijavljujemo mnoge slučajeve, pa tako i ovaj, policiji, odnosno Općinskom državnom odvjetništvu i veterinarskoj inspekciji", istaknuli su.
Iz udruge pojašnjavaju kako su o tom slučaju doznali od turista i stanovnika nekoliko bližih otoka. Doznalo se kako je netko prije više od tjedan dana dva magarca ostavio na otoku Kurba koji je dio kornatskog arhipelaga.
Navodi se da je o svemu obaviješten Nacionalni park Kornati, kako bi posebnom brodicom prebacio magarce na obližnji otok Murter ili barem privremeno na drugi, gdje ima hlada i posjetitelja pa bi im barem bila dostupna pitka voda i hrana.
Ipak, ne postoji potvrda da je to učinjeno jer je brodica namijenjena skupljanju otpada na otocima pa životinje nisu prioritet. Iz udruge su stoga pozvali na hitnu reakciju jer se za spas životinja ne može čekati idući tjedan. Iz udruge ističu da slučaj nije izoliran.
"Svake godine primamo dojave o zanemarenim ili napuštenim magarcima, kravama, konjima, ovcama i drugim životinjama koji su osuđeni na polaganu i bolnu smrt. Ostavljanje i zanemarivanje životinja s obzirom na njihovo zdravlje, smještaj, ishranu i njegu kažnjivo je novčanom kaznom od 15 do 30 tisuća kuna", naglašava se u priopćenju.
Pojašnjeno je da se radi o kaznenom djelu mučenja ili ubijanja životinja jer njihovi skrbnici imaju svjesnu namjeru uzrokovati im smrt iz koristoljublja, a uskratom hrane i vode izlažu ih tegobnom stanju kroz dulje vrijeme, što je kažnjivo kaznom zatvora do šest mjeseci.
Također upozoravaju da je zanemarivanje i zlostavljanje životinja, za koje njihovi skrbnici dobivaju državne poticaje, redovita praksa u Hrvatskoj pri čemu se provedba tih davanja rijetko kontrolira.
Smatraju nužnim da veterinarska inspekcija žurno izda rješenje kako bi se spasili magarci, da utvrdi identitet skrbnika kako bi se sankcionirao te da se životinje trajno zbrinu u utočištu.
"Nužno je provoditi kontinuirani nadzor korisnika poticaja i oštro kažnjavati sve koji zloupotrebljavaju poticaje, odnosno zanemaruju ili zlostavljaju životinje", zaključuju.