Krajem 2018. su u Njemačkoj živjele 394.000, a krajem 2019. godine 416.000 tisuća ljudi hrvatskog porijekla.
Godinu dana ranije, 2017. u zemlji je bilo 344.000 osoba s hrvatskim državljanstvom ili s hrvatskom useljeničkom pozadinom.
Prema statističkim podacima, krajem 2019. u Njemačkoj je živjelo 21,2 milijuna građana s migrantskom pozadinom, oko 26 posto stanovništva.
Njih 52 posto ima njemačko državljanstvo, a ostalo su državljani stranih zemalja.
Gotovo dvije trećine ili 65 posto osoba s migrantskom pozadinom dolazi iz neke od europskih država. Na prvom mjestu je Turska iza koje slijedi Poljska.
Statistički ured bilježi najsporiji porast udjela stanovnika s migrantskom pozadinom u ukupnom broju stanovnika od 2011.
Te su osobe natprosječno zastupnjene u slabije plaćenim zanimanjima poput njegovatelja ili čistača i slabije su prisutne u obrazovnom sektoru te javnoj upravi, pokazalo je najnovije izvješće.
Pod pojmom osobe s migrantskom pozadinom, statistički ured smatra osobe koje su rođene kao državljani neke druge zemlje ili osobe kod kojih je barem jedan roditelj bio stranac ili useljenik.