Ponovno su se okupili na radnoj večeri koja je počela nešto iza 21 sat, a tijekom stanke održali niz bilateralnih i multilateralnih sastanaka kako bi se pokušale smanjiti razlike u stajalištima.
Tako su održani sastanci njemačke kancelarke Angele Merkel i francuskog predsjednika Emmanuela Macrona, predsjednice Europske Komisije i predsjednika Europskog vijeća Charlesa Michela, zatim sastanak Merkel i Macrona s poljskim premijerom Mateuszom Morawieckim.
Michel je razgovorao s mađarskim premijerom Viktorom Orbanom i s nizozemskim premijerom Markom Rutteom, zajednički sastanak su imali i premijeri zemalja Višegradske skupine Poljske, Češke, Slovačke i Mađarske.
Iz sastava sudionika tih sastanaka vidljivo je gdje su najveće prepreke za postizanje dogovora.
Rutte je predvodnik skupine "škrtih zemalja", koje se zauzimaju za strogu uvjetovanost korištenja sredstava za oporavak, ne gledaju blagonaklono na ideju da se dodijeljuje bespovratna pomoć, nego žele da se pomoć daje kroz povoljne zajmove.
Zemlje Višegradske skupine protive se vezivanju korištenja sredstava za oporavak s načelima vladavine prava.
Njemačka i Francuska, kao najjače i najveće zemlje članice, podržavaju Michelov prijedlog i nastoje pomiriti najudaljenija stajališta kako bi se došlo do kompromisa.
Podloga za raspravu je prijedlog predsjednika Europskog vijeća Charlesa Michela. On je predložio Višegodišnji financijski okvir (VFO) za razdoblje 2021. do 2027. godine u iznosu od 1074 milijardi eura, 26 milijardi eura manje od prijedloga Komisije, ali je zadržao prijedlog plana za oporavak u iznosu i obliku u kojem ga je predložila Komisija.
Plan za oporavak "EU sljedeće generacije" (NGEU) predložen je u iznosu od 750 milijardi eura - 500 milijardi koje bi se dodjeljivale kao bespovratna pomoć i 250 milijardi kao zajmovi.