Daleke 1961. godine maestro Dešpalj želio je svome gradu darovati umjetnost i oživio je ovaj jedinstveni prostor sv. Donata, ali i pokrenuo brojne zadarske umjetnike i okupio ih oko ovog festivala, kazala je ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek te dodala kako je nešto što je krenulo u teškim vremenima, kao jedna zadarska kulturna manifestacija, postao vrhunski kvalitetan međunarodni glazbeni festival.
Iako je, istaknula je, takva koncepcija bila djelomično posljedica i tadašnjega vremena, danas prepoznajemo da je upravo to poticanje glazbenoga stvaralaštva u svakom gradu i svakom dijelu naše domovine ono što nas u ovakvim trenucima oplemenjuje i vraća onom normalnom životu kojeg smo se možda i zaželjeli.
Utemeljitelji Glazbenih večeri krenuli su s pozicije koja je propitkivala kako učiniti nešto za grad pogođen ratnim razaranjima u vrijeme kad se glazba i festivali možda nisu činili kao prioritetne aktivnosti i kada se trebalo boriti za obnovu njegova kulturnog identiteta s bogatom tisućljetnom tradicijom. U današnjim se okolnostima čini se da se umjetnost ponovno bori za svoj opstanak. S ovim našim nedavnim iskustvom, kojieje ostavilo koncertne podije potpuno praznima, možemo se stoga svi zajedno, i umjetnici i publika, samo radovati i još više cijeniti svaku priliku kad imamo pred sobom živu glazbenu izvedbu, poručila je proglašavajući Glazbene večeri otvorenima ministrica Obuljen Koržinek.
Program „Mediteran na Forumu“, kako je napomenula predsjednica Vijeća Glazbenih večeri u sv. Donatu Dina Bušić, prigodno doziva duh Mediterana.
Čini to prema mjestu podrijetla skladatelja i prema inspiraciji koju su crpili na južnim obalama Staroga kontinenta. Neki među njima, poput Suppèa, Berse, Kuljerića i pokretača Glazbenih večeri Pavla Dešpalja, upravo su u Zadru proveli važan dio života i ostali snažno vezani uz svoj grad.
Simfonijski orkestar HRT-a, koji već puno desetljeće otvara najstariju zadarsku glazbenu manifestaciju, potpomognut je zadarskim snagama – maestrom Ivanom Repušićem, istaknutim hrvatskim dirigentom koji je svoje prve glazbene korake ostvario upravo na Glazbenim večerima u sv. Donatu, zatim dvjema zadarskim sopranisticama međunarodnih karijera – Nelom Šarić i Martom Hut, te počasnim koncertnim majstorom Zadarskoga komornog orkestra i Londonskoga simfonijskog orkestra Romanom Simovićem.
Na programu „Mediteran na Forumu“, među ostalim, bila su djela F. von Suppèa, M. Ravela, B. Berse, G. Puccinija, P. Dešpalja, G. Verdija, i P. I. Čajkovskog.
U sklopu 60. Glazbenih večeri u sv. Donatu priređena je i retrospektiva fotografija iz bogate festivalske povijesti.
Na crkvi sv. Donata, Gradskoj vijećnici, Gradskoj straži i Providurovoj palači izvješene su četiri zastave s portretima Pavla i Valtera Dešpalja iz 1961. godine, kao i Vladimira Ruždjaka iz 1964. - u objektivu fotografa Ante Brkana - te Ive Pogorelića, kojeg je 1976. na Večerima snimio Abdulah Seferović.
U koncertnim prostorima bit će izložen prvi festivalski plakat pokojnog Ive Bavčevića iz 1961. godine, kao i izbor fotografija autora koji su obilježili kako povijest festivala, tako i zadarske fotografije. Projekt su ostvarili Koncertni ured Zadar i Galerija umjetnina Narodnog muzeja Zadar.
U sljedeća četiri tjedna ukupno će biti izvedeno jedanaest koncerata. Svaki koncert bit će posvećen Zadru, a glazbenici koji nisu Zadrani izvodit će programe zadarskih autora. Splitski virtuozi izvest će koncert Pavla Dešpalja, Ženski zbor HRT-a s maestrom Tomislavom Fačinijiem na programu će imati djelo Igora Kuljerića „More“, a Kalamos kvintet gostovat će s djelima Blagoja Berse. Posebno dirljiv, najavljuju organizatori, bit će koncert na zatvaranju 14. kolovoza naslovljen „Za Pavla“, posvećen Pavlu Dešpalju, velikom dirigentu koji je osnovao Glazbene večeri u sv. Donatu.