Za podršku u prijelaznom razdoblju do uspostave energetike s niskom ili nultom razinom emisije ugljika, država će prema novom zakonu izglasanom krajem prošlog tjedna, do 2038. godine regije u kojima se vadi lignit, operatore elektrana i zaposlenike poduprijeti ukupnim iznosom do 14 milijardi eura.
Savezna vlada se također obvezala poduzeti dodatne mjere u iznosu od 26 milijardi eura za stanovništvo u područjima čije se gospodarstvo zasniva na proizvodnji ugljena.
Njemački ministar ekonomije Peter Altmaier rekao je zakon o napuštanju ugljena povijestan te da se njime osiguravaju zaštita klime i održivosti.
"Sve to znači da smanjujemo emisiju ugljičnog dioksida za trećinu i stvaramo nova radna mjesta za one koji su pogođeni napuštanjem ugljena", rekao je Altmaier.
Što se pak tiče nuklearnih elekrana, novi zakon je operacionalizacija dogovora njemačke vladajuće koalicije s kraja svibnja, koja se usuglasila se da će Njemačka do 2022. godine ugasiti sve svoje nuklearne reaktore.
Njemačka je nuklearkama pokrivala 23 posto svojih potreba za električnom energijom i morat će do 2022. pronaći načina kako to nadoknaditi.
Odluka o zaustavljanju njihova rada do 2022. gotovo da je povratak na odluku socijaldemokratsko-zelene vlade iz 2000. godine o datumu prestanka rada nuklearki, koju je demokršćanska koalicija Angele Merkel revidirala, no nesreća u Fukushimi i veliko nezadovoljstvo javnosti prisilili su kancelarku da osnuje posebno povjerenstvo koje je ponovno odlučivalo o stavljanju ključa u bravu svim nuklearnim elektranama.
Zatvaranju nuklearki protive se četiri velike kompanije: RWE, E.ON, Vattenfall i EnBW, koje njima upravljaju. Smatraju da će se njihovo zatvaranje jako odraziti na njemačku industrijsku bazu.
Korištenje nuklearne energije već je godinama prijeporno pitanje u Njemačkoj, a odluku o zatvaranju nuklearki potaknula je i povijesna pobjeda Stranke zelenih na izborima u Baden-Wuerttembergu u ožujku, sve do tada neprikosnovenom uporištu CDU-a.