Iz HPK su na konferenciji za novinare upozorili na trenutno teško stanje u prodaji domaćeg povrća uzrokovanog povećanim uvozom te izostankom turizma, kao i snižavanjem otkupnih cijena za domaće povrće.
Domaći proizvođači su očajni
Predsjednik Odbora za povrtlarstvo i krumpir HPK Vjekoslav Budnec je istaknuo kako su domaći proizvođači očajni jer nemaju kome prodati svoju robu i prijeti im situacija da urod ostane na poljima umjesto da se prodaje na trgovačkim policama i na tržnicama.
"Na žalost, na tržištu se i dalje pojavljuje uvozna roba niske cijene koja dovodi u pitanje opstojnost i daljnju budućnost ove proizvodnje", kazao je.
"Zbog straha od nedostatka povrća, uslijed korona krize, proizvodnja povrća je ovog proljeća povećana što je i bio cilj da se podigne samodostatnost u ovoj proizvodnji", istaknuli su čelnici HPK.
Urod je dobar, ali otkupljivači plasiraju jeftino povrće
Urod je ove godine dobar, ali ga, kako su naveli, proizvođači u trenutku kada ono dolazi na tržište, nemaju kome prodati jer im otkupljivači ruše otkupne cijene ispod proizvođačke cijene.
"Nažalost, izostao je turizam i turistička potrošnja kao jedan od bitnih kanala prodaje, a nastavljen je i rast uvoza i plasman jeftinog povrća i tržišnih viškova sa EU i tržišta regije kroz trgovačke lance“, upozorili su iz HPK.
Predsjednik HPK Mladen Jakopović je pozvao potrošače da kupuju domaće povrće, gledaju deklaracije, obrate se svojim susjedima poljoprivrednicima koji proizvode domaće povrće, jer je to jedan od načina da se zaštiti domaća proizvodnja.
"Pozivamo i trgovačke lance da nam se obrate i da na svoje police više stavljaju domaće povrće. Tijekom proljeća su svi provodili kampanje promoviranja domaće proizvodnje, ali je situacija na policama sada ipak drugačija, kada su se međunarodna trgovina i uvoz vratili u normalne tokove", izjavio je Jakopović.
Iz HPK su pozvali i domaću prehrambenu industriju koja uvozi dosta povrće za preradu da se obrate domaćim povrtlarima kako hrvatsko povrće ne bi propalo.
Apeliraju također na potrošače da gledaju deklaracije kako bi se informirali odakle je roba koja se prodaje na policama trgovina.
Povrtlari od države očekuju jasnu strategiju; raste uvoz krumpira, rajčica, crvenog luka i češnjaka, kupusa...
Od države pak, kako su kazali, očekuju da napravi jasnu strategiju kakvu proizvodnju povrća Hrvatska želi u budućnosti.
Čelnici HPK su upozorili na rast uvoza iznoseći podatke da je Hrvatska u prva tri mjeseca ove godine uvezla 56.072 tona povrća u vrijednosti od čak 46,37 milijuna eura.
"Uvoz povrća količinski je povećan unatoč korona krizi za 11,4 posto, dok je vrijednost bila ista kao u prva tri mjeseca prošle godine, što je dokaz da su i tijekom korona krize na hrvatsko tržište stizali tržišni viškovi sa svjetskog tržišta po nižim cijenama", kazao je Jakopović.
Dodao je i kako nemamo niti jednu povrtnu vrstu koja nema negativnu vanjskotrgovinsku bilancu. Raste nam uvoz krumpira, rajčica, crvenog luka i češnjaka, kupusa, karfiola i brokule, mrkve, salate, krastavaca te svog ostalog povrća.
"Najveći problem u proizvodnji povrća i dalje je usitnjenost, mala prosječna veličina povrtlarskih gospodarstava i slaba ekonomska snaga gospodarstava, a ključna je i neudruženost i neorganiziranost proizvođača", kazao je Jakopović.
Prema procjenama, proizvodnjom povrća bavi se oko 39.000 poljoprivrednih gospodarstava, a prosječna veličina iznosi 0,32 hektara, što rezultira niskim prirodom po hektaru i niskom konkurentnošću.