"Mi smo u našem mandatu uložili u zdravstvo u Vukovarsko-srijemskoj županiji 142 milijuna kuna", rekao je Plenković. Dodao je kako je Vlada kroz Zakon o financiranju jedinica lokalne i područne samouprave pomogla da se u proračunu Vukovarsko-srijemske županije nađe 205 milijuna kuna više, to jest 80 posto više nego 2017. godine.
"U krizi covida-19 stali smo iza radnika i poslodavaca i ovdje u Vukovarsko-srijemskoj županiji te smo na zahtjev 2342 poslodavca osigurali plaće za 16.000 vukovarsko-srijemskih radnika u ukupnom iznosu od 130 milijuna kuna", rekao je Plenković.Istaknuo je da su u Vukovarsko-srijemskoj županiji potpisana i 34 ugovora o prijenosu državne imovine, vrijedna 150 milijuna kuna.
"Naša je Vlada prije četiri godine rekla 'da' Slavoniji, Baranji i Srijemu i nismo ostali samo na riječima", poručio je i dodao da taj projekt ide dalje.
Ravnateljica Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu Maja Grba-Bujević je rekla se, osim što je izgrađena nova zgrada, puno ulagalo i u ljude, koji su sada educirani. "Iz europskih smo sredstava za specijalizacije osigurali sredstva za primarnu zdravstvenu zaštitu u vrijednosti 212 milijuna kuna i to će nam se vratiti kroz sigurnost naših pacijenata", rekla je.
Podsjetila je da prije dvije godine u sklopu vinkovačke Opće županijske bolnice otvoren objedinjeni hitni bolnički prijam, što je, po njezinim riječima, znak kontinuiranih ulaganja u zdravstvo te županije.
Po riječima ravnatelja županijskog Zavoda za hitnu medicinu Mate Matića, nova zgrada županijskog Zavoda zajedno s opremom vrijedna je osam milijuna kuna i u cijelosti je financirana iz županijskih decentraliziranih financijskih sredstava. Radovi su trajali dvije godine, a zemljište je darovala Opća županijska bolnica iz Vinkovaca.
Župan Božo Galić je rekao da država u županiju uložila velika financijska sredstva.
"Kada pogledamo koliko je u zadnje tri godine uloženo, onda vidimo da je uloženo više nego u zadnje tri Vlade zajedno", istaknuo je Galić.
Plenković: Datum izbora je izabrao predsjednik Milanović, mogli su biti 21. lipnja
Na zamolbu novinara nakon svečanog otvorenja da komentira izjavu čelnika Restart koalicije Davora Bernardića kako je HDZ gurnuo Hrvatsku u izbore očekujući politički profit od koronakrize, predsjednik Vlade Andrej Plenković je rekao da datum izbora nije birao HDZ, nego predsjednik Republike Zoran Milanović.
"Što se tiče nas, mi smo rekli da je odluka na njemu da odabere datum izbora, a ne na nama. On je odabrao predzadnji ustavni termin. Jedini kasniji termin je mogao biti 12. srpnja. Izbori su mogli biti i u nedjelju, 21. lipnja. Ta odluka nije bila do nas", istaknuo je i dodao kako je hrvatski zdravstveni sustav spreman nositi se sa svim izazovima, pa i s covidom-19.
Upozorio je kako je nužno razlikovati broj zaraženih i broj oboljelih, pogotovo broj hospitaliziranih i onih koji su kritičnom stanju, a takvih u Hrvatskoj, rekao je, trenutačno nema.
"Nemamo niti jednog pacijenta koji je na respiratoru. Sutra u 10 sati imamo Znanstveni savjet, gdje ćemo konzultrati naše ugledne stručnjake i želimo osjetiti kakva je njihova prognoza i kakav bi mogao biti razvoj covida u ljetnim mjesecima. Ono što trenutno vidimo, vidimo zaista vrlo blage oblike bolesti", rekao je Plenković.
Istaknuo je da do kraja predizborne kampanje HDZ neće imati "neke velike skupove", a u "light" varijanti, kako je rekao, protekli su i unutarstranački izbori.
Nakon otvorenja Zavoda, na kojemu su bili i potpredsjednik Vlade Zdravko Marić te ministri Mario Banožić i Josip Aladrović, Plenković se u središtu Vinkovaca družio s građanima. Nakon Vinkovaca otišao je u Vukovar, a boravak u Slavoniji završit će u Slavonskome Brodu.